Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Grad Makarska osigurao je 2,2 mil. EUR bespovratnih sredstava za projekt uređenja parka Peškera, jednog od najvećih zahvata u području zelene infrastrukture na makarskom području. Sredstva su odobrena kroz poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., koji provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Projektom će se na lokaciji Peškera urediti novi javni park s pripadajućim sadržajima, pri čemu će više od 80 posto površine biti ozelenjeno. Predviđena je izgradnja dječjih igrališta, sportskih terena, skate parka, pozornice te prostora za rekreaciju i boravak na otvorenom. Nastavi čitati →

Europska komisija predstavila je prvi akcijski plan za provedbu Pakta za Mediteran, nove strateške inicijative kojom Europska unija želi produbiti suradnju sa zemljama južnog Mediterana te stvoriti zajednički prostor gospodarskog razvoja, sigurnosti i održivosti. Pakt predstavlja jedan od ključnih vanjskopolitičkih projekata EU-a za razdoblje 2025.–2029., a obuhvaća područja od ulaganja i energetike do obrazovanja, digitalizacije i upravljanja migracijama. Nastavi čitati →

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potpisala je tri ugovora za projekte vodnokomunalnog gospodarstva ukupne vrijednosti 11,4 mil. EUR. Projekti će se financirati u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a odnose se na izgradnju i rekonstrukciju sustava javne odvodnje u Slavonskom Brodu, Međimurskoj županiji i općini Luka. Nastavi čitati →

Diljem svijeta 5. lipnja obilježen je Svjetski dan zaštite okoliša, najveća globalna platforma za podizanje svijesti i poticanje djelovanja u području zaštite okoliša. Dan je ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda 1972. godine, a od 1973. redovito okuplja vlade, organizacije, tvrtke i građane iz više od 150 zemalja svijeta. Nastavi čitati →

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je dva nova javna poziva za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, ukupne vrijednosti 3,6 mil. EUR. Sredstva su namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave, javnim ustanovama te komunalnim društvima koja obavljaju uslugu prikupljanja otpada na hrvatskim otocima. Nastavi čitati →

Hrvatski sustav povratne naknade za ambalažu od pića od 1. siječnja 2027. godine ulazi u novu fazu primjene. Uz postojeće plastične i staklene boce te limenke, u sustav će biti uključena i višeslojna kartonska ambalaža, odnosno tetrapak, kao i bočice pića zapremnine manje od 0,2 litre koje dosad nisu bile obuhvaćene povratnom naknadom. Nastavi čitati →

Međunarodni dan rijeke Save obilježen je 1. lipnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja jednog od najvrjednijih riječnih ekosustava u Europi. Ovogodišnje obilježavanje posebno je naglasilo potrebu jačanja otpornosti na klimatske promjene, zaštite bioraznolikosti te unaprjeđenja prekogranične suradnje država koje dijele savski sliv. Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj, a njezin sliv povezuje Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, odnosno više od osam milijuna stanovnika i tri glavna grada, Ljubljanu, Zagreb i Beograd. Kao jedan od najbolje očuvanih riječnih sustava u Europi, Sava ima ključnu ulogu u očuvanju prirodnih staništa, zaštiti od poplava i održivom razvoju regije. Nastavi čitati →

Na sjednici Vijeća Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore, održanoj 1. lipnja 2026. godine, izabrano je novo vodstvo pojedinih strukovnih grupacija koje djeluju u okviru Udruženja. Za predsjednika Udruženja izabran je Novica Ljubičić iz šibenskog komunalnog poduzeća Zeleni grad Šibenik d.o.o.Novica, dok su Petar Bilobrk, direktor komunalnog društva Lovrinac d.o.o. iz Splita I Jelena Sekelj iz varaždinskih Parkova izabrani za zamjenike predsjednika Udruženja. Bilobrk je također izabran i za predsjednika Grupacije održavanja grobalja. Nastavi čitati →

Europa bi do 2050. godine mogla osigurati više od polovice svojih potreba za kritičnim sirovinama iz otpada, pokazuje novo istraživanje provedeno u okviru projekta FutuRaM, financiranog sredstvima Europske unije. Riječ je o dosad najopsežnijoj analizi europskog urbanog rudnika, odnosno vrijednih materijala sadržanih u odbačenim proizvodima, građevinskom otpadu i industrijskim ostacima. Kritične sirovine poput litija, kobalta, nikla i rijetkih zemnih elemenata ključne su za proizvodnju baterija, električnih vozila, solarnih elektrana, vjetroturbina i digitalnih tehnologija. Europska unija danas velik dio tih materijala uvozi, ponajprije iz Kine i drugih trećih zemalja, zbog čega nastoji povećati vlastitu sirovinsku sigurnost. Nastavi čitati →