Prema Eurostatovom izvješću o komunalnom otpadu iz ožujka 2026. u Europskoj uniji je tijekom 2024. godine nastalo prosječno 517 kg komunalnog otpada po stanovniku, šest kg više nego godinu ranije. Od ukupne količine 48,1 posto je reciklirano, odnosno prosječno 248 kg po stanovniku. Istodobno se količina otpada koja završava na odlagalištima na razini EU-a dugoročno smanjuje.
Hrvatska je prema količini proizvedenog komunalnog otpada ispod europskog prosjeka. U 2024. godini nastalo je 486 kg po stanovniku, što je oko šest posto manje od prosjeka EU-a. Međutim, kada je riječ o recikliranju, Hrvatska znatno zaostaje za europskim prosjekom. Prema podacima Eurostata, stopa recikliranja komunalnog otpada iznosila je 36,7 posto, odnosno gotovo 12 postotnih bodova manje od prosjeka Unije.
Nacionalni podaci dodatno pokazuju razmjere problema. U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine na odlagališta odloženo 957.094 t komunalnog otpada, što predstavlja 51 posto ukupno nastalog komunalnog otpada. U odnosu na 2023. godinu udio odlaganja smanjen je za samo jedan postotni bod. Istodobno nije ostvaren ni cilj smanjenja količine biorazgradivog komunalnog otpada koji završava na odlagalištima.
Podaci pokazuju da problem Hrvatske nije samo količina otpada, nego prije svega način njegova zbrinjavanja. Iako se odvojeno prikupljanje posljednjih godina povećava, velik dio otpada i dalje završava na odlagalištima umjesto u sustavu ponovne uporabe, recikliranja ili druge oporabe. Hrvatska zato mora ubrzati razvoj infrastrukture za obradu otpada i smanjiti količine koje završavaju na odlagalištima ako želi sustići europske ciljeve kružnog gospodarstva.