Komunal (http://www.komunal.hr/page/83/)
U Zagrebu je 27. veljače održana stručna konferencija „Mogućnosti za direktno financiranje iz europskih fondova“, namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JLS) te trgovačkim društvima u njihovu vlasništvu. Cilj konferencije bio je jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za izravno korištenje sredstava Europske unije, kako u aktualnom financijskom razdoblju, tako i u nadolazećem Višegodišnjem financijskom okviru 2028.–2034.
Pozivamo Vas na stručnu konferenciju „Mogućnosti za direktno financiranje iz europskih fondova“, koja će se održati 27. veljače u Hotel Westin Zagreb, Zagreb. Dostupan je i draft program konferencije s pregledom konkretnih tema, prilika i govornika, koji možete pogledati ovdje: DRAFT PROGRAM. Program je osmišljen kako bi čelnicima lokalnih zajednica pružio jasne i primjenjive informacije o tome kako osigurati dodatna bespovratna sredstva izravno iz Bruxellesa.Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave te komunalnim društvima, s ciljem jačanja kapaciteta za korištenje sredstava Europske unije u aktualnom razdoblju, ali i u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira 2028.–2034., u kojem se očekuje još veći naglasak na direktnom financiranju gradova i općina. Jeste li znali?
Pozivamo Vas na stručnu konferenciju/seminar „Mogućnosti za direktno financiranje iz europskih fondova“, koja će se održati 27. veljače u Zagrebu (hotel Westin). Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave te trgovačkim društvima u njihovom vlasništvu, s ciljem jačanja kapaciteta JLS i komunalnih društava za izravno korištenje sredstava Europske unije u postojećem, kao i u budućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2028.-2034.
U Zagrebu je 23. siječnja održana konferencija Biootpad i kompostiranje 2026., u organizaciji časopisa Komunal i Hrvatske udruge kompostana. Kroz tri tematska bloka raspravljalo se o tehnologijama i inovacijama u obradi biootpada, tržištu komposta te zakonodavnom i operativnom okviru sustava gospodarenja biootpadom u Hrvatskoj.
Biootpad čini najveći udio mješovitog komunalnog otpada, a u Hrvatskoj je 2024. godine generirano oko 527.000 tona — pri čemu je oporabljeno tek 27 %. Ovi podaci jasno pokazuju potrebu za učinkovitijim sustavima, boljim tehnologijama i snažnijom suradnjom svih dionika.
PROGRAM/PREDAVAČI
Grad Poreč je donio pozitivnu odluku o potpunom izbacivanju plastike iz gradske uprave, ali i svih drugih gradskih ustanova. Drugim riječima, projekt naziva „Grad Poreč – odgovoran i održiv Grad“ će obuhvatiti više od 600 zaposlenika – od odgojiteljica u vrtiću i nastavnika, djelatnika gradske knjižnice i muzeja pa do djelatnika Pučkog otvorenog učilišta, Doma za starije i nemoćne te gradske uprave. Nastavi čitati →
U Beogradu je predstavljen projekt pametnih telefonskih govornica, koji obuhvaća zamjenu 100 govornica diljem grada. Riječ je govornicama koje se za sada koriste samo u New Yorku i Londonu, a osim telefonskih poziva nude i besplatan internet, SOS pozive i punjenje mobilnih uređaja. Nastavi čitati →
Tvrtka RASCO proslavila je 30 godina postojanja. Osnovana je 1. lipnja 1990. kao zanatska radionica „ZZR RAS“, a imala je samo dvoje zaposlenika. Danas, 30 godina poslije, kompanija zapošljava više od 400 radnika na dvije proizvodne lokacije te izvozi u 40 zemalja svijeta. Nastavi čitati →
Koronavirus je preko noći promijenio svijet kakav poznajemo i uzrokovao zdravstvenu, ali i gospodarsku krizu, koja će tek doći. Kako bi se zaštitili životi i izvori prihoda, popravilo djelovanje jedinstvenog tržišta te ostvario trajan i uspješan oporavak, Europska komisija je predložila da se u potpunosti iskoristi potencijal proračuna EU-a. Ukupni kapacitet proračuna EU-a, uključujući instrument Next Generation EU u iznosu od 750 mlrd. EUR i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., iznosit će 1.850 mlrd. EUR. Nastavi čitati →
Nema spora kako će pandemija ozbiljno prodrmati ekonomiju te destabilizirati društvene zajednice i javno zdravstvo širom svijeta. Svjetski analitičari u mnogobrojnim analizama predviđaju moguće scenarije i dio njih smatra kako će korona kriza biti svojevrsni okidač te kako se radi o dobrodošloj iskri koja može galvanizirati gradove i potaknuti ih na ekspresno usvajanje novih rješenja oko primjene automatizacije i digitalnih tehnoloških sustava, a EU bi ponovno u tom području trebala postati uzor za ostatak svijeta. Nastavi čitati →
Hrvatska je pred izborima i imamo podijeljene dojmove o ostvarenim dometima kako u proteklih 30 godina, a posebice tijekom posljednjeg izbornog razdoblja koje je bilo obilježeno lošim rezultatima u primjeni novog modela gospodarenja otpadom te oko teškoća s implementacijom modela okrupnjavanja vodno-komunalnih tvrtki. Većina dionika se slaže kako je potrebno poboljšati komunalna rješenja, unaprijediti usluge na urbanim, ali i ruralnim područjima kroz primjenu integriranih i održivih rješenja. Nastavi čitati →
Beo čista energija počinje povlačiti novac iz kreditne linije u iznosu od 290 mil. EUR koju su osigurale Međunarodna financijska korporacija (IFC), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Austrijska razvojna banka (OeEB) za izgradnju i rad proizvodnog postrojenja od 103 MW energije od komunalnog otpada i postrojenja za preradu građevinskog otpada, što će omogućiti zatvaranje jednog od najvećih aktivnih odlagališta u Europi. Nastavi čitati →
Cestovni promet glavni je izvor onečišćenja bukom u Europi, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš „Buka u Europi – 2020.” , a predviđa se da će uslijed urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću u sljedećih deset godina razina buke rasti i u urbanim i ruralnim područjima. Nastavi čitati →
Na parkiralištu ispred zgrade Gradske uprave u Pregradi izgrađena je punionica za punjenje električnih vozila snage 22 kW. Riječ je o projektu koji je bio prijavljen na Javni poziv za neposredno sufinanciranje gradnje punionica vozila na električnu energiju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost projekta je 54.092,50 KN, od čega je iznos sufinanciranja Fonda 21.637 KN. Nastavi čitati →
Europska unija se obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto u odnosu na razine iz 1990. do 2030. u skladu s Pariškim sporazumom. Cestovni promet odgovoran je za otprilike 22 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, a promet je jedini sektor u kojem su emisije na višoj razini nego u 1990. Nastavi čitati →