U Zagrebu je 23. siječnja održana konferencija Biootpad i kompostiranje 2026., u organizaciji časopisa Komunal i Hrvatske udruge kompostana. Kroz tri tematska bloka raspravljalo se o tehnologijama i inovacijama u obradi biootpada, tržištu komposta te zakonodavnom i operativnom okviru sustava gospodarenja biootpadom u Hrvatskoj.
Sudionike konferencije pozdravio je Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana, a okupljenima su se obratili i Ingrid Lovrić u ime Grada Zagreba, mr.sc. Vesna Cetin Krnjević ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ivan Knez, gradonačelnik Biograda u kontekstu vrlo uspješnije suradnje s Udrugom gradova. U uvodnim izlaganjima istaknuto je kako Europska unija daje zakonodavni okvir, ali da države članice imaju mogućnost oblikovanja vlastitih politika koje se tiču tržišta biootpada i komposta. Naglašena je važnost zelene javne nabave kao alata kojim gradovi mogu poticati korištenje lokalno proizvedenog komposta, a u Hrvatskoj postoje ozbiljna ograničenja oko rada nekih kompostana, te oko tržišnog statusa proizvedenog komposta.
Konferencija je započela osvrtom Hrvatske udruge kompostana na tržišne prilike, odnosno predstavljanjem inovativnih tehnologija za kompostiranje i obradu biootpada dostupnih na hrvatskom tržištu. Svoja rješenja i poslovne modele predstavile su tvrtke Interzero, Griffon Waste Management i Darrer d.o.o.. Istaknuto je kako se hoteli i restorani (HORECA) sve više okreću zbrinjavanju i obradi biootpada na mjestu nastanka, a filozofija održivosti postaje ključan standard. Naglašeno je i kako globalno odlaganje biootpada na odlagalištima godišnje generira milijarde eura troškova, unatoč dostupnim tehnologijama za njegovu učinkovitu obradu.
Primjeri dobre prakse postoje, jer u RH postoje i neke napredne sredine koje imaju velikog uspjeha u sustavu gospodarenja otpadom, a jedan od takvih case study-a predstavio je Dean Kosić iz društva Ponikve eko otok Krk d.o.o., istaknuvši kako je cilj da odvajanje otpada i kompostiranje na kućnom pragu postanu uobičajen dio svakodnevice, dok se Krk uspješno nosi s povećanjem broja stanovnika od sedam puta tijekom turističke sezone. Naglašena je važnost rane i kontinuirane edukacije građana, kao i potreba za tijesnom suradnjom jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava u razvoju dugoročnih strategija te kontinuiranih ulaganja u komunalnu infrastrukturu.
U sklopu panel-rasprave o uspješnim primjenama biootpada istaknuto je kako biootpad čini oko 37 % ukupnog otpada (uobičajeno komunalne tvrtke ističu od 40-45%) te kako ga je nužno izdvajati već na mjestu nastanka. Kao pozitivan primjer naveden je pilot-projekt Grada Daruvara, u kojem je kroz pilot-projekt i suradnju s 30 kućanstava prikupljeno oko 200 tona biootpada. Sudionici panela naglasili su kako sustav gospodarenja biootpadom počiva na zajedničkoj odgovornosti svih dionika – od građana do komunalnih društava i donositelja odluka. Kao jedan od ciljeva sustava istaknuto je kako bi se do 60 % biootpada trebalo zbrinjavati na izvoru, a važan segment edukacije trebao bi spriječiti nastanak otpada. S druge strane uslijed EU politika i strategija na odlagališta bi se upućivalo tek oko 10% miješanog komunalnog otpada. Kompost nije dobro pozicioniran na tržištu, a postoji očigledna potreba za primjenom novih tehnika gnojidbe u hrvatskoj poljoprivredi, stoga domaći kompost može u potpunosti biti uključen u potrebe domaće poljoprivrede. Dionici koji proizvode kompost ističu kako OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke inače pokazuju rezerve prema domaćem kompostu, a često se uvoze proizvodi sumnjive kvalitete. Ključan zakonodavni akt za sektor predstavlja Pravilnik o gnojidbenim proizvodima, čije se usvajanje očekuje sredinom veljače, što je na konferenciji najavio Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U trećem tematskom bloku konferencije raspravljalo se o strateškom okviru za biootpad, odnosno i o drugim inicijativama i mogućnostima izmjene zakonske regulative. Istaknute su razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu u ruralnim sredinama najkvalitetniji biootpad često završava u kućnoj upotrebi i privatnim vrtovima, dok urbani sustavi zahtijevaju organizirana i infrastrukturno zahtjevnija rješenja. Kao jedno od uskih grla u provedbi kvalitetnih dugoročnih rješenja prepoznat je otpor prema kompostu, ali i kod korištenja otpadnog muja kod srednjeg menadžmenta u nadležnim institucijama, uz naglašenu potrebu za boljom koordinacijom između zakonodavnih tijela i provedbenih tijela, dok je većina sudionika pohvalila vrlo aktivan pristup Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U raspravi o financiranju iz domaćih i EU izvora istaknuto je kako su potrebne detaljne analize tržišta i jasno artikulirani projekti. Istaknut je prijedlog da budući natječaji za EU sredstva, odnosno da javni pozivi trebaju biti fleksibilniji i kako trebaju voditi računa o regionalnim specifičnostima. Naglašeno je i kako je postojeće zakonodavstvo o biootpadu preopćenito te da, unatoč velikom potencijalu biootpada, u javnoj usluzi i ponudi komposta zasad postoje tek početni rezultati, uz velik razvojni potencijal.
Sudionici su upozorili i na problem nedostatka nacionalne strategije za zbrinjavanje biootpada, kao i na činjenicu da su kompostane trenutačno isplative uglavnom tek u velikim komunalnim društvima, dok manja i ruralna područja ostaju bez održivih ili isplativih projekata. Kao dodatni izazovi navedeni su problemi lokacija kompostana i prihvaćanja od strane lokalnog stanovništva, s obzirom na to da se kompostane moraju nalaziti na građevinskom području, često u neposrednoj blizini naselja, stoga bi i kroz prostorno planiranje trebalo predvidjeti slične kapacitete na udaljenijim lokacijama. Također je istaknuto kako treba pohvaliti dobru praksu, jer sustavno prikupljanje biootpada već postoji u sektorima zdravstva, školstva i posebice kod dijela ugostiteljstva, ali još uvijek nije dovoljno razvijeno u kućanstvima, zbog čega treba nastaviti s kontinuiranim kampanjama.
Zaključno je naglašeno kako tehnologije za obradu biootpada postoje, ali da su za učinkovit i održiv sustav nužni jasniji pravilnici i regulativa, kao i bolja koordinacija među nadležnim institucijama. Jedan od ključnih zadataka odnosi se na potrebu razvoja tržišta komposta te kontinuirana edukacija svih dionika. Posebno je istaknuto da bi digitalizacija i primjena inovacija u zbrinjavanju biootpada u narednom razdoblju mogle biti važno razvojno područje, a sve navedeno trebalo bi se financirati kroz nacionalne i europske projekte.