Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Europska komisija nastavlja snažno podupirati razvoj proizvodnje vodika kao jednog od ključnih rješenja za dekarbonizaciju europskog gospodarstva. Najnoviji potez u tom smjeru je odobrenje 6 mlrd. EUR državnih potpora za proizvodnju obnovljivog vodika u Italiji, čime Bruxelles dodatno potvrđuje da vodik postaje strateški energent budućnosti u Europskoj uniji. Program potpore omogućit će proizvodnju oko 200.000 tona obnovljivog vodika godišnje, pri čemu će se vodik proizvoditi elektrolizom korištenjem obnovljive energije te iz biogenih sirovina. Natječaji za dodjelu sredstava provodit će se do 2029. Nastavi čitati →

Prema novom izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) objavljenog 31. ožujka 2026.,  2025. godina bila je najrazornija sezona šumskih požara ikad zabilježena u Europskoj uniji. Satelitska analiza Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) pokazuje da je tijekom godine u državama članicama izgorjelo čak 1.079.538 hektara površine, što odgovara površini Cipra. Požarna sezona započela je neuobičajeno rano, već do kraja ožujka izgorjelo je više od 100.000 hektara, dok je vrhunac dosegnut u kolovozu tijekom intenzivnih toplinskih valova. Nastavi čitati →

Pokretanjem prve komercijalne usluge robotaksija u Zagrebu, hrvatska metropola ulazi među pionire pametne urbane mobilnosti u Europi. Nova autonomna taksi usluga predstavlja važan iskorak u razvoju tehnološki naprednog i održivog gradskog prometa te otvara prostor za buduću integraciju autonomnih vozila u šire sustave javne mobilnosti. U početnoj fazi robotaksiji prometuju na području šireg centra Zagreba i prema Zračnoj luci Franjo Tuđman, a vožnje se naručuju putem mobilne aplikacije. Usluga zasad funkcionira uz prisutnost sigurnosnih operatera u vozilima, dok se potpuna autonomna vožnja očekuje nakon završetka regulatornih procedura. Projekt se promatra kao važan testni model za budući razvoj pametnih gradova jer autonomna vozila mogu pridonijeti smanjenju potrebe za privatnim automobilima, optimizaciji prometnih tokova i učinkovitijem korištenju urbane infrastrukture. Nastavi čitati →

Novo istraživanje švicarskih znanstvenika pokazuje da su emisije plastike u okoliš u zemljama s razvijenim sustavima gospodarenja otpadom znatno niže nego što se ranije procjenjivalo. Studija, provedena na podacima iz Švicarske i objavljena uz podršku Europske komisije, procjenjuje da je tijekom 2022. u švicarski okoliš dospjelo oko 222 g plastike po stanovniku, što je osjetno manje od dosadašnjih međunarodnih procjena za razvijene zemlje. Istraživanje pokazuje da 82 posto mikroplastike čine emisije, pri čemu najveći udio otpada na odbačenu ambalažu, građevinske materijale i proizvode iz automobilske industrije. Preostalih 18 posto odnosi se na mikroplastiku koja najvećim dijelom potječe iz tekstila i odjeće, tijekom nošenja, pranja i sušenja sintetičkih materijala. Nastavi čitati →

U utorak, 31.ožujka održan je drugi dio konferencije pod nazivom Zelena i kružna javna nabava. Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Saša Čegar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci) s prezentacijom na temu Strateški pristup održivom razvoju lokalnih samouprava (i komunalnih društava). Naglasio je kako kružna ekonomija čini temelj strateškog razvoja gradova, pri čemu javna nabava postaje ključni operativni alat za provedbu tranzicije. Kroz primjere uspješnih EU gradova prikazao je kako povezivanje strategije, proračuna i nabave donosi mjerljive učinke, dok se u hrvatskom kontekstu ističu izazovi poput administrativnih ograničenja i nedostatka kapaciteta. Nastavi čitati →

30. ožujka se tradicionalno obilježava Međunarodni dan bez otpada kroz inicijativu Ujedinjenih naroda usmjerenu na jačanje održivog gospodarenja otpadom i poticanje kružnog gospodarstva. Cilj mu je smanjiti nastanak otpada kroz prevenciju, ponovnu uporabu i učinkovitije korištenje resursa, uz aktivno uključivanje javnog i privatnog sektora. Ovogodišnje izdanje, koje koordiniraju UNEP i UN-Habitat, stavlja poseban naglasak na otpad od hrane kao jedan od najvećih, ali i najrješivijih globalnih izazova. Procjenjuje se da se godišnje baca oko milijardu tona hrane, odnosno gotovo petina ukupno dostupne hrane, što značajno utječe na klimatske promjene i sigurnost opskrbe hranom. Nastavi čitati →

Grad Koprivnica ostvario je još jedan važan razvojni iskorak zahvaljujući odobrenju projekta usmjerenog na razvoj zelene infrastrukture, vrijednog 3,7 mil. EUR. Ovaj projekt predstavlja primjer kako hrvatski gradovi mogu strateški koristiti europske fondove kako bi unaprijedili kvalitetu života svojih građana i povećali otpornost urbanih sredina. Projekt je financiran kroz Program Konkurentnosti i kohezije 2021.–2027., što potvrđuje uspješnost grada u povlačenju sredstava namijenjenih jačanju bioraznolikosti, smanjenju onečišćenja i razvoju održivih rješenja u urbanim područjima. Time se Koprivnica svrstava među gradove koji aktivno provode europske politike zelenog i održivog razvoja. Nastavi čitati →

U danskom gradu Aarhusu otvoren je TRÆ, prvi svjetski neboder čija je fasada izrađena od odbačenih lopatica vjetroturbina. Projekt arhitektonskog studija Lendager visok je 78 metara, ima 20 katova i predstavlja najvišu drvenu zgradu u Danskoj. Konstrukcija se temelji na križno lameliranom drvu (CLT) i glulamu, dok su betonske jezgre korištene samo za stabilnost. Prema podacima projektanta, zgrada ostvaruje 26 posto niže emisije CO₂ u odnosu na betonski ekvivalent, pri čemu 21 posto otpada na drvenu konstrukciju, a 5 posto na korištenje recikliranih materijala. Lopatice vjetroturbina, izrađene od epoksida i stakloplastike, izrezane su u panele koji služe kao vanjska sjenila. Nastavi čitati →