Hrvatska ima organiziran sustav prikupljanja i obrade otpadne električne i elektroničke opreme, no njegovo funkcioniranje posljednjih je godina pokazalo slabosti. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost morao je intervenirati kako bi osigurao kontinuitet sakupljanja i dovoljne kapacitete za obradu. Prema podacima Fonda, sakupljačka mreža mora osigurati preuzimanje EE otpada na cijelom području Hrvatske, od kućanstava i registriranih osoba, bez naknade.
Razmjeri sustava nisu mali. U 2024. godini u Hrvatskoj je sakupljeno i oporabljeno 36.448 t EE otpada, od čega je 35.989 t materijalno reciklirano. Istodobno je 1.037 t obrađenog EE otpada izvezeno u druge države članice EU, dok cjelovita EE oprema nije izvožena.
Problem je što službeni podaci ne daju jednostavan odgovor na pitanje koliko elektroničkog otpada završava izvan legalnog sustava, primjerice na ilegalnim odlagalištima. Evidencija nezakonito odbačenog otpada postoji, ali ne omogućuje izdvajanje pouzdane nacionalne količine upravo EE otpada. To otvara pitanje koliko je sustav doista učinkovit u praćenju otpada od trenutka kada uređaj postane otpad do njegove konačne obrade.
Za tvrtke, banke, javne ustanove i druga tijela vrijede ista pravila odgovornog postupanja: otpadnu opremu moraju predati u propisani sustav, a ne odlagati je s miješanim ili glomaznim otpadom. Iako Fond posljednjih godina poduzima mjere za stabilizaciju sustava, iskustva s prekidima u preuzimanju pokazuju da on još nije idealan. Je li postojeća mreža dovoljna za količine EE otpada koje nastaju u Hrvatskoj? I što još treba učiniti kako bi se osiguralo pouzdano prikupljanje, potpuna sljedivost i veći udio recikliranja?