GOSPIĆ UZBURKAO POLITIČKU SITUACIJU: Sutra je tematska sjednica Sabora, a Država priprema sanaciju

Slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću posljednjih je mjeseci prerastao u jedan od najsloženijih okolišnih problema u Hrvatskoj. Prema nalazima vještačenja Geotehničkog fakulteta koje je objavio USKOK, na području bivšeg PPK Velebit utvrđeno je oko 37.000 tona otpada. Značajan dio nalazi se u tlu, a među pronađenim materijalima su otpad nastao obradom elektroničkog otpada, ostaci obrade medicinskog otpada, plastika i druge frakcije. Utvrđeno je i postojanje otpada s opasnim svojstvima.
Slučaj je još u veljači 2025. postao predmet velike kriminalističke istrage. USKOK i Policija pokrenuli su postupanje protiv više fizičkih i pravnih osoba zbog sumnje u nezakonito gospodarenje otpadom. Prema navodima istrage, otpad je preuziman i skladišten iznad dopuštenih količina, a dio je odlagan na neodgovarajućoj površini. Istraga je tijekom 2025. i 2026. proširivana.
Istodobno su nadležne institucije pokrenule aktivnosti usmjerene na sanaciju lokacije. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ličko-senjska županija i druge nadležne institucije provode mjerenja i analize te pripremaju sanaciju u više faza. Prva faza odnosi se na uklanjanje površinski odloženog otpada. Za uklanjanje i zbrinjavanje nekoliko tisuća tona otpada pokrenuti su postupci javne nabave, pri čemu prvi postupak nije rezultirao ponudama, pa je raspisan novi.
Za najveći dio otpada, koji se nalazi u tlu, rješenje je složenije. Fond je proveo istraživanje tržišta i kontaktirao velik broj europskih postrojenja kako bi se utvrdile mogućnosti zakonitog zbrinjavanja otpada izvan Hrvatske. Prema posljednjim informacijama Vlade, oko 30.000 tona otpada moglo bi biti potrebno izvesti iz Hrvatske jer u zemlji trenutačno ne postoje odgovarajući kapaciteti za njegovo konačno zbrinjavanje. Konačni model sanacije još nije odabran.
Zabrinutost lokalnog stanovništva prvenstveno je vezana uz mogući utjecaj otpada na tlo, podzemne vode i zdravlje ljudi, ali i uz pitanje dinamike i potpunosti sanacije. Vlada je u srpnju održala sastanak s građanskom inicijativom „Gospić je naš dom“, pri čemu je dogovoreno objavljivanje dostupnih analiza te uključivanje predstavnika građana u daljnje razgovore o rješenju i rokovima sanacije. Prema dosadašnjim službenim mjerenjima, voda za ljudsku potrošnju nije ocijenjena kao ugrožena, uz nastavak monitoringa.
Gospićki slučaj pritom otvara i šire pitanje funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom, a dio sektorskih protagonista iz komunalnog otpada nije uopće iznenađen niti impresioniran gospićkim slučajem. Ljudi iz sektora dobro znaju kakvi su putevi prevoženja komunalnog otpada, kako se saniraju odlagališta te kako je slučaj požara plastike u Osječkoj Dravi samo zagrebao po površini. Stručnjaci već godinama upozoravaju na potrebu pronalaska trajnih rješenja, a ne parcijalnog pristupa u kriznim slučajevima.
Uz pronalazak rješenja za postojeći gospićki problem, potrebno je unaprijediti nadzor tokova otpada, njihovu sljedivost, kontrolu prekograničnog prometa te odgovornost svih sudionika u sustavu, a stručnjaci navode kako će se i rad pojedinih CGO-a kroz nekoliko godina vjerojatno naći pod povećalom javnosti, kada se napune njihove kasete i kada se količine njihovog oporabljenog, a tržištu neisporučenog otpada nagomilaju i postanu ekološki utezi. Časopis KOMUNAL 25.9.2026. organizira stručnu konferenciju upravo s temom komunalnog otpada (prijave na info@komunal.hr). Stručne konferencije i skupovi posvećeni gospodarenju otpadom trebali biti pravo mjesto za ozbiljnu razmjenu iskustava i za izradu stajališta i stručnih mišljenja sektora, odnosno za definiranje i poboljšanje modela koji mogu pomoći u sprječavanju sličnih slučajeva. Cilj nije samo sanirati posljedice, nego iz Gospića izvući pouke za učinkovitiji i sigurniji sustav gospodarenja otpadom u budućnosti u RH, a slučajevi iz drugih zemalja EU potvrđuju kako je komunalni otpad uvijek na rubu legalnih i zakonom dozvoljenih postupaka, a mnoge zemlje članice su zbog toga i dosada često plaćale velike penale EU administraciji.