Uklanjanje zgrade Vjesnika nakon požara u studenome 2025. godine bio je složen višefazni zahvat koji je, osim rušenja konstrukcije, uključivao razvrstavanje, obradu i zbrinjavanje velikih količina različitih vrsta otpada. Ugovor za izradu projektne dokumentacije i uklanjanje nebodera Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine potpisalo je s tvrtkom EURCO d.d. u veljači 2026. godine. Ugovor je vrijedan 4,22 mil. EUR bez PDV-a, a obuhvaćao je i uklanjanje te zbrinjavanje građevinskog otpada.
Radovi su započeli pripremom i osiguranjem konstrukcije. Uklanjani su fasadni elementi, aneksi, nadstrešnica, antena i druga oprema, a postavljeno je gotovo tisuću podupirača. Do sredine travnja iz zgrade je bilo uklonjeno više od 700 tona opožarenog i drugog materijala. Za stručni nadzor angažiran je GARK KONZALTING, dok je reviziju projektne dokumentacije provodio TODING.
Poseban izazov pojavio se nakon što je tijekom radova na 16. katu potvrđena prisutnost azbesta. Radovi na 15. i 16. katu privremeno su obustavljeni, a za uklanjanje i zbrinjavanje azbesta EURCO je angažirao ovlaštenu tvrtku ENEOS. Azbest je uklanjan uz posebne zaštitne mjere, a materijal je pakiran u certificirane vreće i zatvorene spremnike. Prema službenim podacima Ministarstva, izdvojeno je oko 470 tona materijala koji sadrži azbest te je taj materijal odvezen na za to predviđeno odlagalište u Virovitici.
Ukupna količina građevinskog materijala nastalog uklanjanjem Vjesnika procijenjena je na oko 700.000 tona. Materijal se razvrstavao i obrađivao na samoj lokaciji, uključujući korištenje drobilica, a prema Ministarstvu preostali materijal trebao se zbrinuti ili ponovno uporabiti kao građevinski materijal.
Za razliku od azbesta, za koji je službeno objavljena količina i krajnja lokacija, javno dostupni službeni podaci ne daju potpunu specifikaciju konačnog puta ostalog građevinskog materijala. Nisu objavljene količine pojedinih frakcija, niti nazivi svih oporabitelja, odlagališta i drugih lokacija na koje je materijal eventualno odvezen. Ministarstvo je navelo da je za zbrinjavanje građevinskog materijala odgovoran izvođač radova te da se materijal nakon razvrstavanja može ponovno uporabiti ili zbrinuti.
Upravo ta razlika pokazuje važnost sljedivosti građevinskog otpada kod velikih projekata uklanjanja objekata. Za javnost je važno znati ne samo koliko je otpada nastalo, nego i kako je razvrstan, koliko ga je oporabljeno, koliko odloženo te gdje je završio. Slučaj Vjesnika stoga može biti vrijedan primjer za buduće projekte: transparentan prikaz toka otpada od mjesta nastanka do konačne oporabe ili zbrinjavanja važan je dio odgovornog upravljanja građevinskim otpadom.