Nepropisno odbacivanje otpada i dalje predstavlja jedan od najvećih okolišnih problema u Hrvatskoj, unatoč dostupnoj infrastrukturi za njegovo zakonito zbrinjavanje. Gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Aleksandra Ćilić, načelnica sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknula je kako su za nadzor i sankcioniranje prekršitelja ključne jedinice lokalne samouprave.
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, gradovi i općine dužni su svojim odlukama propisati kazne za nepropisno odbacivanje otpada. Zakonski okvir predviđa novčane kazne od 100 do 1.300 EUR, dok veća onečišćenja mogu predstavljati kazneno djelo. Komunalni redari imaju ovlast nadzirati lokacije na kojima se otpad nepropisno odlaže te izricati kazne počiniteljima.
Ćilić je podsjetila da Hrvatska danas raspolaže s gotovo 300 reciklažnih dvorišta, a jedinice lokalne samouprave s više od 3.000 stanovnika obvezne su osigurati najmanje jedno fiksno reciklažno dvorište. Manje općine mogu koristiti mobilna reciklažna dvorišta.
Fond i ove godine pruža financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave za uklanjanje odbačenog otpada s javnih površina te je otvorio javne pozive za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom. Istodobno je ponovno otvoren program sufinanciranja prijevoza otpada s otoka na kopno kako bi se olakšalo njegovo propisno zbrinjavanje.
Govoreći o građevinskom otpadu, Ćilić je istaknula da su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurana značajna sredstva za razvoj infrastrukture za recikliranje građevinskog materijala, čime se dodatno jača sustav kružnog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.