Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Mnogi s razlogom svrstavaju Čapljinu među najljepše gradove u Bosni i Hercegovini, jer grad ima brojna mediteranska obilježja, što pogoduje razvoju poljoprivrede i turizma, a to se posebice ogleda u prepoznatljivom hortikulturnom uređenju mjesta i okolice koja se prostire na čak četiri rijeke. Čapljina ima 26.157 stanovnika, a strateški cilj svih dionika i kreatora javnih politika je taj broj još povećati, često ističe gradonačelnik Smiljan Vidić. U proteklom razdoblju ova jedinica lokalne samouprave je provodila niz demografskih mjera i sve više postaje i prepoznatljiva zbog velikog broja mladih obitelji. – Vlast nastoji kroz različite programe zadržati mlade na prostoru Čapljine, a što nam je prioritet i u 2024. godini. Nastavi čitati →

Moderni i najčešće prenapučeni gradovi su sve češće u krizi – treba im više zelenih površina, nedostaje im čišći zrak i manje zakrčene ceste. Može li velika promjena mobilnosti s osobnih automobila na tradicionalne i električne bicikle pomoći europskim gradovima? Odgovor je vrlo jasan, jer nema dvojbe kako je potrebna promjena gradske mobilnosti i stare transportne paradigme bazirane na fosilnim gorivima i automobilima kao glavnom prijevoznom sredstvu 20. stoljeća. Mikromobilnost je istovremeno tema niza suvremenih istraživanja, jer veće korištenje bicikala može pokrenuti prometnu i urbanističku preobrazbu mnogih gradova. Nastavi čitati →

Ovaj ambiciozni projekt se planira već najmanje 20 godina, s time da slovenska prijestolnica čeka na svoj novi kolodvor više od šest desetljeća. Krajem prošle godine se dogodila i javna prezentaciji novog Ljubljanskog putničkog centra (PCL), na kojoj su uz ministricu za infrastrukturu Alenku Bratušek sudjelovali i Dušan Mes, generalni direktora Slovenskih željeznica, projektanti i drugi uključeni stručnjaci. Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je u toj prigodi procijenio kako će javni dio projekta biti dovršen do kraja 2025. te kako je cijeli projekt vrijedan oko milijardu EUR. Donositelji odluka i projektanti su odbacili optužbe nekih nevladinih udruga o pretjeranom širenju prometnica i nestanku zelenih površina. Nastavi čitati →

Poštovani,

Časopis Komunal organizira stručnu posjetu španjolskim gradovima Malaga i Sevilla, uz posjetu Gibraltaru od 14.-18.03.2024. Petodnevno putovanje uključuje niz stručnih sadržaja koji imaju za cilj razmjenu najboljih komunalnih praksi iz domene funkcioniranja jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave, kao i komunalnih tvrtki. Institucionalne posjete uključuju gradske tvrtke i javnu upravu u gradovima Malaga i Seville, kao i komunikaciju s nadležnim tijelima u provincijskim središtima te u regiji Andaluzija.   

Za sudionike posjete organizirat će se edukacija s lokalnim stručnjacima koja uključuje teme zelene infrastrukture i energetske učinkovitosti, funkcioniranje modela smart cities, temu učinkovitosti javne uprave, funkcioniranja gradskih tvrtki u kontekstu radne snage, waste to energy projekte, kao i kozmopolitski karakter lokalnog urbanog i ruralnog planiranja. Predviđene su brojne posjete komunalnoj infrastrukturi, uključujući vodno-komunalnu infrastrukturu, posebice velike projekte financirane iz EU izvora, obilazak središnjih gradskih grobalja, kao i centre za recikliranje i oporabu komunalnog otpada. Nastavi čitati →

Europska Unija bilježi smanjenje proizvodnje komunalnog otpada, objavio je jučer Eurostat. Među državama članicama EU-a postoje značajne razlike u stvaranju komunalnog otpada. Austrija je u 2022. prednjačila s 827 kg otpada po osobi, dok ju je slijedila Danska sa 787 kg. S druge strane, Rumunjska i Poljska pokazale su vrlo konzervativne brojke, generirajući „samo“ 301 kg (Rumunjska), odnosno 364 kg otpada po osobi u Poljskoj. Poznato je kako navedene razlike u količini proizvedenog otpada naglašavaju utjecaj nekoliko čimbenika, uključujući potrošačke navike, ekonomski status i strategije prikupljanja i gospodarenja otpadom. Također, varijacije proizlaze iz toga kako različite zemlje klasificiraju i postupaju s otpadom iz komercijalnih, trgovačkih i administrativnih izvora zajedno s otpadom iz stambenih objekata. Nastavi čitati →

Porast prodaje i uporabe električnih vozila (EV) zahtijeva povećanje pristupačnih opcija punjenja, a za razvijene zemlje najveći izazov predstavlja integracija infrastrukture punjenja unutar urbanih područja, bez narušavanja postojeće infrastrukture parkiranja i većeg utjecaja na izgled ulica. Ovdje se ne radi samo o primjeni novih tehnologija, već o preoblikovanju i prilagodbi gradskih četvrti prema održivoj budućnosti. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje razni primjeri razvoja takvih alternativa, stoga se u urbanim sredinama nameće mogućnost prenamjene rasvjetnih stupova za punjenje električnih vozila. U mnogim engleskim i europskim gradovima stupovi već služe i za rasvjetu i punjenje. Takva rješenja razvijaju tvrtke Simple Charge, odnosno City Charge. Nastavi čitati →