U hotelu Westin održana je šesta po redu konferencija Vode 2021 – Održivo upravljanje vodnim resursima i smart tehnologije, a uz pridržavanje epidemioloških mjera okupila je više od 100 predstavnika vodno-komunalnog sektora iz cijele Hrvatske i regije. Cilj je bio raspraviti o aktualnim temama i problemima te zajednički artikulirati interese za daljnji napredak upravljanja vodnim bogatstvom. Konferencija je bila podijeljena u tri tematska bloka, a tema okrupnjavanja vodnih isporučitelja dominirala je raspravom.
Moramo unaprijediti zaštitu okoliša i bolje upravljati vodnim bogatstvom
Predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda dr. sc. Mara Pavelić istaknula je kako je vrlo važno da nam očuvanje vodnih resursa za buduće generacije bude strateški cilj te je naglasila kako nam stanje u zaštiti okoliša i vodnom gospodarstvu nije zadovoljavajuće. „Hrvatsko gospodarstvo ima priliku pozicionirati se kao regionalni lider u zaštiti okoliša“, kazala je Pavelić. S time se složio i prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te nadodao kako čovjek ugrožava vode svojim sebičnim pristupom. „Čovjek želi podrediti prirodu svojim interesima, potrebama i željama. Vjerojatnosne značajke ne podnose deterministički pristup ljudi koji bi htjeli da zemlja bude njihova dnevna soba“, kazao je Andročec.
Nikad veća ulaganja u infrastrukturu i sve veća prijetnja od klimatskih promjena
Generalni direktor Hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković kazao je kako trenutno imamo rekordno velika ulaganja u vodno-komunalni sektor. „Imamo tisuće kilometara nove kanalizacijske mreže, stotinjak uređaja za pročišćavanje, kilometre cjevovoda…Značajno smo podigli ljestvicu i pripreme i realizacije“, kazao je Đuroković i istaknuo kako je trenutno u pripremi između 30 i 40 novih aglomeracija. Također, osvrnuo se i na sve veći problem poplava i klimatskih promjena, koje su ovih dana goruća tema na zapadu Europe. „Mi imamo 34 ispostave diljem Hrvatske i spremni smo brzo reagirati na svim područjima. Ove kiše ukazuju na područja gdje moramo biti brži. Klimatske promjene su veliki problem, a moram reći i da od svih naših rijeka, jedino Dunav u zadnjih 20 godina nije postavio rekord.“ Đuroković je govorio i o porastu cijena građevinskog materijala koji bi mogao imati negativan utjecaj na vodno-komunalne projekte u narednom periodu.
Plan oporavka osigurava milijarde za vodno gospodarstvo
Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora istaknula je kako se trenutno intenzivno radi na Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina, koji je iznimno važan jer bez njega nema korištenja sredstava iz sljedećeg VFO-a Europske unije. Također, dodala je i kako je dobra vijest da su značajna sredstva za vodno-komunalni sektor osigurana i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. „Plan oporavka nije zaobišao komunalce, a vodno gospodarstvo tako je dobilo 5,25 milijardi kuna“, kazala je Kos.
Okrupnjavanje je u pravilu dobro, ali ne mora uvijek biti nužno
U glavnoj panel raspravi sudjelovali su krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, virovitičko-podravski župan Igor Andrović, predsjednik Fokusa Davor Nađi i Vesna Trbojević, načelnica Sektora djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje u MINGOR-u. Zaključeno je kako okrupnjavanje isporučitelja ima brojne prednosti i u pravilu je dobra inicijativa, ali striktno držanje administrativnih procedura nije uvijek najbolje rješenje. „Jako je dobro da idemo u smjeru okrupnjavanja. Nema potrebe da svaki mali grad ima svoje poduzeće“, kazao je Nađi te dodao da isto tako ne treba prisiljavati one koji si to mogu priuštiti da nužno idu u smjeru integracije.
„Ovi hvalevrijedni projekti aglomeracija koji se provode na području čitave RH onemogućuju nekim JLS da sudjeluju u tim projektima pa moraju svoju vodoopskrbu i odvodnju prenijeti u vlasništvo velikih distributera da bi taj projekt mogao ići dalje“, kazao je župan Kolar.
Župan Andrović istaknuo je kako su na području Virovitičko-podravske županije ukupno četiri vodno-komunalne tvrtke. „Nalaze se u Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici, a najveći je virovitički Virkom te bi svi manji trebali biti pripojeni njemu. Trenutno na području županije imamo 700 milijuna kuna aglomeracija, a pokazalo se da mali isporučitelji nisu pripremljeni i nemaju dovoljno iskustva za provedbu takvih projekata“, kazao je Andrović.
„Pobornik sam okrupnjavanja. Na području Karlovačke županije imamo aglomeracije koje su u realizaciji pa ta društva idu ka objedinjavanju. Nažalost, imamo problem što imamo veliku površinu koja je rijetko naseljena pa nam je izuzetno teško dokazivati priuštivost“, rekla je karlovačka županica Martina Furdek Hajdin.
Vesna Trbojević ispred MINGOR-a je odgovorila na prozivke kako je okrupnjavanje čisto administrativna integracija. „Ne slažem se da je riječ o čisto administrativnoj integraciji. Želi se postići priuštivost cijene vodnih usluga na uslužnom području. Mi aglomeracije krećemo raditi na urbanim područjima s većim raspoloživim dohotkom stanovništva i idemo prema ruralnim područjima gdje imamo niži raspoloživi dohodak. Na razini države moramo imati solidarnost jer će ruralna područja teško postići priuštivost“, rekla je Trbojević.
Video s izjavama sudionika možete pogledati u nastavku:
