Prošlog je tjedna završeno petodnevno studijsko putovanje u Švedsku i Finsku, namijenjeno predstavnicima JLS, elektrana i kogeneracija. I Švedsku i Finsku karakterizira visoka razina primjene pametnih tehnologija, umjetne inteligencije i digitalizacije, a poznate su i po snažnom usmjerenju prema postizanju održivih ciljeva, niskih emisija, energetskoj učinkovitosti te primjeni inovativnih rješenja.
Putovanje je započelo u Stockholmu, glavnom i najvećem švedskom gradu, gdje je održan sastanak s predstavnicima udruženja za bioenergiju – Svebio (švedska asocijacija za bioenergiju) i WBA (svjetska asocijacija za bioenergiju). Na sastanku se govorilo o većem korištenju bioenergije i njenoj ulozi u očuvanju okoliša i postizanju održivih i niskougljičnih ciljeva. Gustav Melin, direktor Svebia kazao je kako bioenergija pokriva gotovo 40 posto švedskih potreba za energijom te napomenuo kako je Švedska u samom vrhu Europske unije prema korištenju obnovljivih izvora energije s udjelom od čak 69,1 posto. „Švedska je zamijenila uvozna goriva s domaćom bioenergijom i na taj način znatno poboljšala energetsku sigurnost, trgovinsku bilancu i ruralni dohodak“, istaknuo je Melin i nadodao kako se švedski primjer može primijeniti u većini država.
Uz sastanak s organizacijama Svebio i WBA, u Stockholmu je održan i prijem kod hrvatskog veleposlanika u Kraljevini Švedskoj dr. sc. Siniše Grgića.
U Helsinkiju je održan sastanak s veleposlanikom Josipom Buljevićem, gdje je jedna od tema bio finski model suspaljivanja biomase i komunalnog otpada, a sudionici su imali priliku i posjetiti takvu kogeneraciju u Lahtiju, gradu koji je 2021. nosio titulu zelene prijestolnice Europe. Inače, Lahti se nalazi stotinjak kilometara sjevernije od Helsinkija, a do 70-ih godina prošlog stoljeća bio jedan od zagađenijih finskih gradova. Tada je pokrenuta velika transformacija okoliša, ali i svijesti građana.
Sve je započelo ogromnim projektom čišćenja jezera Vesijärvi koje je bilo jedno od najzagađenijih u cijeloj državi, a nastavilo se pokretanjem kružne ekonomije odvajanja otpada još tijekom 90-ih pa tako danas odvajaju čak 99 posto otpada. Trećina se koristi kao sirovina za nove proizvode, dok se od druge dvije trećine proizvodi energija. Također, smanjenje emisije ugljika pretočili su i kroz mobilnu aplikaciju CitiCap kojom građani dobivaju nagrade za svoj doprinos u postizanju ugljične neutralnosti. Ukoliko građani potroše manje ugljika od dodijeljenog “karbonskog proračuna” dobivaju eure koji se mogu pretvoriti u sat besplatnog plivanja, autobusnu kartu, svjetlo za bicikl ili, primjerice, krišku kolača i kavu u ugostiteljskom objektu. Procjenjuje se kako bi Lahti trebao biti u potpunosti ugljično neutralan do 2025. godine.