U zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija Rješenja za otpad: Kompostiranje i energetska oporaba, a okupila je predstavnike komunalnog sektora, JLS, akademske zajednice, organizacija i udruga, ali i medija.
Kružno gospodarenje otpadom jedan je od vodećih izazova s kojima se susreću JLS i komunalne tvrtke. Pravilno zbrinjavanje, recikliranje i oporaba otpada samo su dio posla koji moramo obaviti kako bismo se uspješno približili europskim ciljevima nisokugljične, održive i zelene budućnosti.
Iako znamo koji su nam ciljevi, na pitanje kako ih postići i dalje nemamo konkretne odgovore i jasan smjer na razini države. Upravo zato, vodeći stručnjaci iz područja gospodarenja otpadom raspravljali su o navedenim temama, a predstavljene su i najnovije tehnologije domaće proizvodnje koje mogu pomoći u rješavanju problema otpada i ostvarivanja ciljeva kružnog gospodarstva.
Prema posljednjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odvojeno sakupljanje biootpada provodi se u svakoj trećoj JLS, a samo petina nastalog biootpada u RH prosljeđuje se na kompostiranje ili anaerobnu digestiju.
S druge strane, u RH ne postoji postrojenje koje funkcionira prema waste-to-energy principu. I dok brojne druge razvijenije zemlje problem otpada rješavaju pretvorbom u energiju, u Hrvatskoj je to i dalje tabu tema, nerijetko zbog slabe informiranosti i straha od negativnog učinka na okoliš i zdravlje. Prema podacima Konfederacije europskih spalionica otpada (CEWEP), u Europskoj uniji energetski se oporabljuje 27 posto komunalnog otpada. Listu predvodi Finska u kojoj se na energetsku oporabu šalje 56% komunalnog otpada, a slijede ju Švedska (53%), Danska (48%), Luksemburg (47%) i Estonija (45%)
Na odlagalištima završava 67% biootpada, a u RH postoji svega 10 kompostana
Biootpad ima veliki udio u komunalnom otpadu, a kako bismo dostigli ciljeve kružnog gospodarenja otpadom, moramo značajno povećati stope kompostiranja – jedan je od zaključaka zagrebačke konferencije. Sudionici su se složili kako smo prespori u uvođenju novih tehnologija kojima možemo djelomično riješiti problem zatrpanih odlagališta, ali i dobivati kvalitetan kompost za poticanje ekološke poljoprivrede. Prema posljednjim podacima, u RH je trenutno aktivno svega 10 kompostana pa tako većina biootpada i dalje završava na odlagalištima. Toga su svjesni i u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a načelnica Sektora za zaštitu okoliša Aleksandra Čilić kazala je kako je „kružno gospodarenje veliki izazov, ali ga trebamo gledati kao gospodarsku priliku jer otpad postaje važna sirovina“ te nadodala kako je Fond ove godine objavio 10 javnih poziva i natječaja vezanih uz zaštitu okoliša, od kojih je 7 direktno vezano uz gospodarenje otpadom.
Prof. dr. sc. Bruno Zelić sa zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije kazao je kako je kompostiranje najstariji oblik oporabe otpada te da ono mora pronaći svoje mjesto kao rješenje za održivu poljoprivredu. „Riječ je o jednostavnom procesu koji smanjuje količinu otpada na odlagalištima. Važno je i da se industrijski proces kompostiranja dobro nadzire jer u suprotnom dobivamo neugodne mirise i nezadovoljstvo lokalne zajednice“, kazao je i nadodao kako se mi u RH pretežito bavimo prikupljanjem otpada, a zanemarujemo daljnje segmente u procesu kružnog gospodarenja otpadom. „Da bismo imali kružno gospodarenje otpadom, moramo imati i kompostiranje i bioplinska postrojenja, pa čak i spalionice, ali na kraju ćete ipak uvijek nešto morati odložiti“, zaključio je.
O svojim iskustvima s kompostanama govorili su i predstavnici komunalnih tvrtki koje upravljaju njima. Jedna od njih je i Komunalac iz Koprivnice gdje je nedavno otvorena najmodernija kompostana u Hrvatskoj. „Završili smo probni rok u trajanju od tri mjeseca, koji je obuhvaćao cijeli proces – od ulaza otpada do izlaza gotovog komposta, a korištena tehnologija je dala rezultat kakav smo očekivali“, kazala je Robertina Zdjelar ispred Komunalca i pozvala prisutne da ih slobodno posjete u Koprivnici i informiraju se o cijelom procesu te dodala da je sam projekt izgradnje bio gotov dva mjeseca prije roka.
Bivši ministar zaštite okoliša prof. dr. sc. Slaven Dobrović naglasio je kako je kompostiranje i ekološki i ekonomski prihvatljiv proces. „U tom primjeru ekonomija i ekologija idu ruku pod ruku. Prvo morate naći prostor, a samo projektiranje nije zahtjevno jer je riječ o tipskim jedinicama“, kazao je Dobrović i naglasio kako je vrlo važno da se kompostiranje radi lokalno.
Dodajmo još i kako je Aleksandra Čilić ispred Fonda pozvala prisutne da što prije pripreme projekte za kompostane jer su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena nova sredstva za sortirnice, kompostane i reciklažna dvorišta. „Riječ je o izdašnim sredstvima i zato je bitno imati spremne projekte“, kazala je.
Zašto su spalionice i dalje tabu tema?
Tema energetske oporabe otpada i dalje izaziva brojne polemike u Hrvatskoj, a jedan od zaključaka konferencije je da moramo razmišljati o izgradnji waste-to-energy postrojenja. Prof. dr. sc. Daniel Rolph Schneider s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu kazao je kako je u Europskoj uniji u 2020. godini energetski oporabljeno više od 61 mil. tona otpada. „Energetska oporaba je neophodna jer trenutno ne postoji bolja alternativa za određene vrste otpada“, kazao je i dodao kako na taj način možemo higijenski i sigurno zbrinuti otpad koji se ne može reciklirati. Također, istaknuo je i kako spaljivanje otpada ne znači i napuštanje ideje o recikliranju. „Recikliranje i spaljivanje mogu koegzistirati. Energetska oporaba je sigurno neophodna jer određeni materijali nakon nekoliko ciklusa recikliranja postaju nepogodni za daljnje korištenje i naposljetku završe na odlagalištima, što je najmanje poželjna opcija“, naglasio je. Također, iznio je i primjere zelenih spalionica u Norveškoj i Nizozemskoj, koje smanjuju količinu CO2 u okolišu.
Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian kazao je „kako smo ušli u EU, ali nismo naučili stanovništvo da razmišlja europski“, dok je direktor zagrebačke Čistoće Davor Vić nadodao kako „se ljudi boje onoga što ne razumiju“ te da „živimo u vremenima gdje nikada nije bilo više skepse.“
Na konferenciji je sudjelovao i Josip Dedić, bivši direktor Ekoplusa, društva osnovanog za upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom Marišćina. Dedić je iznio niz praktičnih opservacija i naglasio kako bi se izboru tehnologija za buduće centre trebalo pristupati s velikom pažnjom i oprezom te kako je cjelokupni model centara potrebno osuvremeniti i prilagoditi svjetskim standardima gospodaranja otpadom.
Hrvatske tehnologije za čišću budućnost
Tehnološki partneri konferencije bile su tvrtke Tehnix i DOK-ING Energo pa su tako predstavljena njihova rješenja za ubrzavanje procesa kompostiranja, odnosno proizvodnju vodika iz otpada.
Tvrtka DOK-ING Energo specijalizirana je za proizvodnju postrojenja za uplinjavanje raznovrsnog otpada u sintetizirani plin bogat vodikom, a njihova tehnologija omogućava krajnjim kupcima, privatnim i javnim investitorima, energetsku neovisnost uz rješavanje gorućeg pitanja zbrinjavanja otpada. Članica je uglednih udruga za promicanje vodikovog gospodarstva, a to su Clean Hydrogen Alliance i Hydrogen Europe te aktivno sudjeluje i u radu Grupacije za vodik pri HGK. Proces je predstavio direktor Vjekoslav Majetić i nadodao kako se vodik sve više promatra kao gorivo budućnosti i kako će u narednom periodu dobivati na važnosti.
S druge strane, međimurski Tehnix predstavio je svoju tehnologiju bioreaktorskog kompostiranja, koja omogućava dobivanje komposta u razdoblju od 6 do 8 tjedana. Upravo se ta nova tehnologija koristi u novoizgrađenoj kompostani u Koprivnici, gdje omogućava znatno bržu obradu biootpada. „Sve više gradova ide u zelenom smjeru i to je put kojim moramo ići“, zaključio je direktor Đuro Horvat.