LOKALNO KORIŠTENJE RESURSA JE KLJUČ GOSPODARSKOG RAZVOJA: Održana konferencija “Lokalni resursi i koncesije”

Uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera, u zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija „Raspolaganje lokalnim resursima“.Sudjelovali su brojni predstavnici europskih i državnih institucija, Vlade RH, udruga, ali i jedinica lokalne samouprave i tvrtki, s ciljem rasprave o aktualnim temama odgovornog korištenja prirodnih dobara (vode, šume, rude, poljoprivredna zemljišta, energenti…) te izdavanju najrazličitijih vrsta koncesija.

U RH prevladava centralizirani model u kojem državi pripada najveći dio koncesijskih naknada. Naime, prema podacima za 2018. godinu, izravni prihodi državnog proračuna od naknada za koncesije iznosili su 664,1 mil. KN, dok su direktni prihodi JLPRS-a bili na razini od 111,4 mil. KN. Je li ovakav model dobar ili bi ga trebalo više decentralizirati bilo je jedno od glavnih pitanja zagrebačke konferencije, a raspravljalo se i o resursnoj učinkovitosti, kružnom gospodarstvu, jačanju domaće nabave sirovina te smanjivanju osjetljivosti na tržišne poremećaje.

EU zagovara učinkovito korištenje resursa, odnosno korištenje resursa na održiv način, kako bi bila manje ovisna o ograničenim resursima, ali i manje osjetljiva na nestašice i nestabilne tržišne cijene. Zaključeno je kako ključ tranzicije ka sigurnoj i resursno učinkovitoj Europi leži u zelenim tehnologijama, obnovljivoj energiji, ekološkim industrijama i recikliranju. Drugim riječima, moramo promijeniti način proizvodnje i potrošnje, bolje raspolagati prirodnim dobrima, ulagati u bolju infrastrukturu, ali i čišći okoliš. Takav pristup pomaže Uniji da ekonomski napreduje s malom emisijom ugljikovog dioksida i ograničenih resursa, istovremeno sprječavajući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti i neodrživo iskorištavanje resursa.

Pored Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske važni dionici u osiguravanju ovih ciljeva su i tijela lokalne i područne samouprave, odnosno županije, gradovi i općine koji u okviru svog djelokruga moraju poticati održivi razvoj, međusobno surađivati i zajednički djelovati.

Ministar Butković: „EU Mehanizam za oporavak i otpornost će omogućiti zelenu i digitalnu tranziciju!“

Konferenciju je otvorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuvši kako su teme lokalnih resursa i koncesija izuzetno važne za budućnost upravljanja i razvoja lokalne i regionalne samouprave te kako mu je drago da na jednom mjestu svi ključni dionici mogu izložiti svoja stajališta. „Kao ministar mora, prometa i infrastrukture, ali i nekadašnji gradonačelnik Novog Vinodolskog, itekako sam svjestan važnosti ulaganja u lokalne projekte, pogotovo u kontekstu prometne i infrastrukturne povezanosti. Kada govorimo o infrastrukturnim ulaganjima, možemo reći kako smo u posljednje četiri godine uložili više od 20 mlrd. KN u infrastrukturne projekte diljem cijele Hrvatske. Pri tome se velik dio ulaganja odnosi i na projekte lokalnog značaja. Tu mislim na cijeli niz projekata cestovne infrastrukture, obnove i izgradnje mostova, do infrastrukture u koju se godinama nije ulagalo, poput željeznica, ali i lučke infrastrukture u malim primorskim gradovima i općinama, pa sve do izgradnje širokopojasne mrežne infrastrukture za bolje TV signale i internetsku vezu“, poručio je ministar i dodao kako se u željeznice koje povezuju regije, ali i gradove danas ulaže više od 12 mlrd. KN, a u male luke koje povezuju otoke i priobalje milijardu kuna iz europskih sredstava.

Ministar se osvrnuo i na aktualnu krizu rekavši kako je svaka nepogoda istovremeno i prilika te naglasio kako ćemo dobiti značajna sredstva kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. „Mehanizam za oporavak i otpornost je usmjeren na poticanje održivog rasta koji počiva na europskom zelenom planu i konkurentnoj održivosti. Konkretno za Hrvatsku to znači ulaganja i reforme povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom, zapošljavanjem, razvojem vještina, obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama, poboljšanje poslovnog okruženja, učinkovitosti javne uprave, zdravstvenog sustava i javnih financija. U tom smislu, pripremamo cijeli niz projekata koje ćemo kandidirati na ovaj fond a koji imaju zajedničko obilježje ulaganja u zelene i održive projekte kako bi otvorili održiva radna mjesta i ostvarili gospodarski rast u narednim godinama. Upravo tu vidim ključ uspješnog upravljanja lokalnim resursima u ovoj krizi i time pozivam sve predstavnike lokalne i regionalne samouprave da ovu krizu iskoriste i  predstave projekte koji će biti sposobni ispuniti preduvjete zelene transformacije i održivosti.“

Novi Zakon će donijeti bolji nadzor nad pomorskim dobrom i veću decentralizaciju

Govoreći o koncesijama, ministar Butković je istaknuo kako će se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama osigurati bolji nadzor nad pomorskim dobrom, ali i veća decentralizacija. „Pri tome želimo veću decentralizaciju kako prava tako i obveza, a sve kako bi se povećala briga i odgovornost svih uključenih u upravljanje pomorskim dobrom. Međutim, kada govorimo o decentralizaciji poslova, držim posebno značajnim voditi računa o kadrovskoj kapacitiranosti i osposobljenosti, kako jedinice lokalne samouprave ne bi došle u situaciju preopterećenosti, te na taj način doveli u pitanje učinkovitost upravljanja, kako pomorskim dobrom tako i ostalim lokalnim resursima“, zaključio je ministar.

Naglasci iz pozdravnih govora:

Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH

„Korištenje sredstava iz nove financijske omotnice Europske unije, prije svega, ovisi o našim idejama, promišljanjima, planovima, strategijama, a moramo ih što bolje iskoristiti za dobrobit svih naših građana. Ja sam optimist, ali jasno, vrijeme koje je pred nama donosi nove izazove, a nadamo se da će postati prilike.“

Mladen Puškarić, voditelj ureda Hrvatske zajednice općina

„Smatram kako su ove teme iznimno bitne, posebno u kontekstu europskih politika koje naglašavaju važnost procesa decentralizacije s ciljem jačanja kapaciteta lokalne, područne i regionalne samouprave. Vjerujem da ćemo dijalogom iznaći uspješne metode i načine kako da povećamo i pojačano postojeći stupanj decentralizacije na zadovoljstvo svih građana.“

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija

„Bez obzira na to radi li se o vodi, šumama, kamenu ili poljoprivrednom zemljištu, svi su ti resursi iznimno važni i pokretači društvenog i ekonomskog razvoja, ali i pozitivnih promjena u našim zajednicama. U cilju održivog razvoja tih resursa mi zastupamo decentralizaciju i politiku međuresorne suradnje kako bismo realizirali važne europske projekte, ali i zadovoljili europske politike kao što su smanjenje emisija, ukidanje subvencija na fosilna goriva ili digitalna i zelena tranzicija, a što se očekuje od nas.“

Elizabeta Kos, pomoćnica ministra u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja

„Europska unija je na rastuće izazove očuvanja resursa odgovorila realizacijom ambicioznog Zelenog plana, koji predstavlja novu strategiju razvoja s ciljem preobrazbe Europske unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, ali i postizanjem klimatske neutralnosti do 2050. godine. Gospodarski rast više neće biti toliko ovisan o prirodnim resursima. 2020. su započele dvije nove velike europske inicijative vezane uz klimatske promjene i okoliš, a sve je važnije i pitanje voda. Više pozornosti se posvećuje racionalizaciji kroz smanjenje gubitaka i ponovnu upotrebu pročišćene vode, prvenstveno u poljoprivredi.“

Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu

„Želimo da JLS imaju svoj glas u politikama koje se osmišljavaju na razini Europske unije te želimo osigurati financijska sredstva koja će omogućiti realizaciju tih ideja i projekata. Želimo da se taj glas čuje i u raspravi na Konferenciji o budućnosti Europe za koju je zadužena potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica. Zastupnici u Europskom parlamentu smatraju kako je to ključni prioritet jer želimo prikupiti ideje i saznanja kako graditi buduće preoblikovanje Europske unije. Rezultati bi nam trebali pokazati što naši građani misle o demokratskom i institucionalnom funkcioniranju sigurnosti, obrani, zdravstvu, digitalizaciji, klimatskim promjenama i migracijama. Dakle, želimo da se građani osjete uključeno u ono o čemu mi raspravljamo u Europskom parlamentu i kreiranje politika.“

Komentiranje nije dozvoljeno.