Rasprava o novim cijenama vode, vodno-komunalnim investicijama, okrupnjavanju vodnih isporučitelja i drugim aktualnostima u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja okupila je više od 100 predstavnika komunalnih tvrtki, JLS, udruga i organizacija te povezanih institucija.
Raspravom je zaključeno kako će cijene vode neminovno rasti, ali je pitanje koliko i u kojem roku. Aktualna energetska kriza, rast cijena građevinskog materijala i inflacija već su sad natjerale brojne komunalne tvrtke na nepopularan potez podizanja cijena vodnih usluga, a sasvim je izgledno kako će o tom potezu morati ozbiljno razmatrati i velika većina ostalih komunalaca.
Cijena vode će sigurno rasti
Saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš (Glas) kazala je kako su pred nama teška vremena te da će cijene vode sigurno ići gore. „Cijene će ići gore. Tu nema izbora, a možda nam prijete i redukcije“, kazala je. Također, osvrnula se i na problem pucanja cijevi diljem zagrebačkog područja. „To što se godinama ignoriralo ulaganja u mrežu, uvijek dođe na naplatu. Nije čudno da u Zagrebu pucaju cijevi. Nije održavano, promet je veći, potres je učinio svoje, a tu su i klimatske promjene. Kad netko ulaže u infrastrukturu, na kraju ima benefite“, zaključila je. S time se složio i zastupnik u zagrebačkoj Skupštini Renato Petek. „Ovo pucanje cijevi će trajati još neko vrijeme. Prethodne vlasti su radije ulagale novac u ono što građani vide, a ne u ono što je ispod zemlje.“
Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta osvrnuo se na aktualnu situaciju u Sinju gdje je tvrtka Vodovod i odvodnja Cetinske Krajine dobila 400 posto veću ponudu od HEP-a za jednogodišnju opskrbu električnom energijom. „Zatraženi su sastanci i s HEP-om i s državom jer je to ogromni udar, ali nema povratne informacije. Riječ je o regiji koja se bori s demografskim problemima, a ovo bi moglo samo ubrzati taj trend“, naglasio je.
Direktor zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje dr. sc. Davor Poljak naglasio je kako cijena kubika vode mora pokriti velike troškove komunalnih tvrtki. „Za 4,21 kunu naši korisnici dobiju kubik vode, a za kunu više, tu vodu i odvozimo. To je socijalna cijena, ali je vrlo bitno da ona zadovolji i tehničku i ekonomsku održivost tvrtke. Moramo naći neku mjeru da voda bude svakom dostupna, ali i ima ekonomsku održivost, kako bismo mogli ulagati u tehnički dio.“
Investicije ne smiju stati!
Andrej Marochini, direktor riječkog Vodovoda i kanalizacije kazao je kako su cijene građevinskog materijala znatno veće te da su neki izvođači zbog toga usporili radove. „Najveći dio sredstava kroz projekt aglomeracije odlazi na iskope i mehanizaciju. Cijevi su zastupljene s manje od 10%, ali asfalt će jako utjecati na konačnu cijenu. Izvođači su usporili radove, ali to nije rješenje. Dok ne dođu Vladine kompenzacijske mjere, svi stojimo“, objasnio je te naglasio kako se vodno-komunalni projekti moraju završiti. „Sad je ciklus povlačenja za vodno-komunalni sektor. EU će uskoro zatvoriti tu špinu i onda ćemo morati koristiti vlastita sredstva za ono što je naša obveza. Ne smijemo zaustaviti investicijski ciklus u vodno-komunalno gospodarstvo.“
S time se složio i Mario Šimić, projektant i konzultant. „Potrebno je nastaviti ulagati. Svi započeti projekti moraju se nastaviti, ali bojim se da bi moglo biti komplikacija. Izvođači su ugovorili poslove i došli u problem, a Vlada mora pomoći da se projekti završe“, zaključio je.
Igor Uremović, direktor tvrtke VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol upozorio je kako ćemo u slučaju odustajanja od projekata morati vratiti dobivena sredstva. „Mi smo se kroz ugovore o dodjeli sredstava obvezali da ćemo projekte završiti. Ne možemo stati. Ako ovo ne izrealiziramo, morat ćemo vraćati sredstva. Primjerice, Češka je vraćala milijun eura dnevno, a to je ogroman novac.“
Predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda dr. sc. Mara Pavelić kazala je kako su investicije od ključne važnosti jer će doprinijeti razvoju cijele Hrvatske i donijeti brojne koristi za građane i gospodarske subjekte, ali i zaštitu voda.
Kako komunicirati nove cijene vodnih usluga?
Na konferenciji je bilo riječi i o načinu komunikacije s građanima o poskupljenju cijena vode. Anamarija Hrvoić Đurić iz PR agencije Manjgura rekla je kako je ključno da korisnici znaju koji su benefiti poskupljenja cijena vode. „Građanima je vaš posao apstraktan i o njemu će govoriti jedino kad pukne cijev ili poskupi usluga. Ako imate projekt aglomeracije i ne komunicirate kako će utjecati na njihovu kvalitetu života, njima neće ništa značiti što je vrijedan 300 milijuna kuna. Morate biti vizualni i doslovno objasniti što znači. Isto je s poskupljenjem usluge – morate reći za koju namjenu poskupljuju usluge te objasniti koje su alternative, uključujući propadanje infrastrukture, obustavu usluge i slično.“
Na konferenciji su istaknuti i primjeri Miholjačkog vodovoda i Vodovoda grada Vukovara koji su zahvaljujući ulaganjima u solarnu energiju znatno smanjili svoje troškove u trenutno nezahvalnom okruženju. „Predvidjeli smo porast cijena. Mogu reći i da imamo izjednačenu cijenu i za građane i za poduzetnike. Minimalna plaća unatrag pet godina nam je porasla za 58% i nemamo probleme s kadrovima. Također, ulagali smo u dodatno obrazovanje, čime smo uspjeli zadržati inženjere“, naglasio je direktor Vodovoda grada Vukovara Dario Tišov.