Više od desetljeća traju eksperimenti s primjenom različitih modela gospodarenja otpadom u RH, a stručna javnost je najčešće revoltirana razvojem i dinamikom događaja u sektoru. Za sada su izgrađena i funkcionalna dva regionalna centra, dok se preostalih 11 nalazi u različitim pripremnim fazama. Afere, poništeni natječaji, žalbe, primjedbe na ugradnju skupe uvozne opreme karakteriziraju sektorsku scenu proteklih godina.
Za sada su najglasniji protivnici postojećeg modela ekološke udruge koje otvoreno prozivaju nadležne institucije kako se godinama toleriraju ekološki incidenti, ali i upozoravaju kako postoje ozbiljne indicije o pojavama kriminala u poslovima s otpadom. Ekološke udruge su dokazale i mnogobrojne slučajeve u kojima postoji opasnost dodatnog zagađenja podzemnih voda.
Mišljenja različitih stručnjaka i komunalnih aktera potvrđuju kako se često manipulira s podacima o količinama otpada, kako se otpad nelogično i neracionalno prevozi s jednog na drugi dio države, ali kako se i dalje zagađuje okoliš.
Građani se često bune protiv nepodnošljivog smrada u blizini različitih starih odlagališta, koja su uglavnom tehnički sanirana, međutim, otpad se i dalje u velikoj mjeri odlaže pod zemlju, umjesto da se koristi kao izvor sekundarnih sirovina ili za proizvodnju energije.
Zaključak rasprava koje se vode u sektoru je kako branša vapi za ozbiljnim resetiranjem i stoga protagonisti s nestrpljenjem očekuju smjernice i mjere nove Vlade, kada su u pitanju okoliš i otpad. Najgori scenarij bio bi status quo, ali dio stručnjaka smatra kako će se Vlada ovaj put ubrzano riješiti zaostalog koncepta te kako će osuvremeniti pristup gospodarenju i pozicionirati otpad visoko na listi sirovinskih i energetskih prioriteta, sukladno EU politikama Green Deal-a o čemu će i ovisiti pritok budućih sredstava iz Bruxellesa.