OTPAD 2021: Središnji skup na temu gospodarenja otpadom (28.09.2021., hotel Westin)

Časopis Komunal u rujnu organizira središnji skup na temu gospodarenja otpadom u RH – konferenciju OTPAD 2021. Pridružite nam se 28.09. u zagrebačkom hotelu Westin gdje će se održati sveobuhvatna rasprava brojnih dionika sustava gospodarenja otpadom o problemima, izazovima, prilikama, ali i dobrim primjerima i praksama.

Konferencija će okupiti dionike cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom – od komunalnih društava, donositelja odluka na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini do sveučilišnih stručnjaka, proizvođača i dobavljača opreme i tehnologija te pružatelja konzultantskih usluga.

Tematski naglasci konferencije uključit će pregled aktualnosti u sektoru gospodarenja otpadom, kao što su usklađivanje s načelima kružne ekonomije, korištenje EU sredstava, nove digitalne tehnologije u gospodarenju otpadom, smanjenje otpada na odlagalištima, problematika centara za gospodarenje otpadom te brojne druge teme.

Kružno gospodarstvo u fokusu

EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, a želimo li postići zelene ciljeve i osigurati zdraviju, čišću i bolju budućnost, morat ćemo se znatno više potruditi i bolje organizirati cjelokupni sustav gospodarenja otpadom. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s linearnog na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050. godine.

Hrvatska je još uvijek daleko od takvog modela, ali određeni napredak je ipak vidljiv. No, pred nama je i dalje puno posla, posebice u području podizanja kolektivne svijesti i edukacije stanovništva, odnosno promjena ustaljenih navika.

Zašto nekima uspijeva, a drugima ne?

Mala međimurska općina Belica (79,76%) hrvatski je rekorder prema postotku odvojenog prikupljanja otpada. Slijede grad Prelog (70,98%) te općina Dekanovec (65%). U Međimurju je tako čak 13 gradova i općina prešlo prag od 50%. Dobre rezultate ima i Primorsko-goranska županija, gdje nekoliko gradova i općina, poput Krka, Omišlja i Malinske, ima preko 50% selektiranog otpada.

Istovremeno, prosječna stopa odvojenog skupljanja za cijelu državu je svega 18%, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Zagreb je prošlu godinu završio s 29,74%, Split je na svega 5,80%, Osijek na 38,69%, a Rijeka na 14,21%.

Kako je moguće da imamo ovakve razlike? Zašto su neki uspješni, a drugi daleko zaostaju za zacrtanim ciljeva? – pitanja su na koja ćemo pokušati odgovoriti na skupu.

Centri za gospodarenje otpadom – promašena politika?

I dalje ne odvajamo dovoljne količine otpada, oprema nam je zastarjela, a centri za gospodarenje otpadom konstantno izazivaju polem­ike. Brojni stručnjaci i udruge već godinama upozoravaju kako Hrvatska ulaže pre­velika sredstva u goleme centre za gos­podarenje otpadom koji ne mogu ostvariti zacrtane europske ciljeve, a povećanje cijena usluga i penale će na kraju platiti građani, odnosno porezni obveznici.

Jesmo li u potpunosti promašili smjer? Imaju li ovakvi centri uopće smisla? Skup će biti prilika za raspravu o spornim CGO-ima, alternativama te primjerima dobrih praksi iz drugih zemalja.

Glavne teme:

smanjenje količine nastalog otpada
problematika centara za gospodarenje otpadom
oporaba i izdvajanje sekundarnih sirovina
unaprjeđenje stope recikliranja
zbrinjavanje opasnih tvari
edukacija i kadrovska poboljšanja
pametne tehnologije
EU projekti i natječaji
kompostane i reciklažna dvorišta

Ključna pitanja: 

Je li otpad namjerno marginalizirana tema komunalnog i okolišnog sektora?

Zašto Hrvatska još uvijek odlaže i zatrpava u zemlju preko 75% otpada?

Kako ujednačiti razinu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i dostići EU ciljeve?

Zašto država nije pokrenula burzu sekundarnih sirovina i dodatno potaknula recikliranje?

Tko je odgovoran za donošenje pogrešnih i štetnih odluka kroz desetljeća?

Jesu li neka zakonska rješenja zastarjela i neprimjerena EU politikama?

Zašto biootpad nije ponuđen poljoprivredi i zbog čega je izgrađeno tek nekoliko kompostana?

Koristimo li inovativne ili zastarjele i neprimjerene tehnologije i opremu?

Kako Hrvat godišnje proizvede 432 kg, Rumunj 272, Poljak 329, a Danac čak 766 kg otpada?

Tko i kako naručuje, projektira, nadzire i gradi centre za gospodarenje otpadom?

Kako riješiti izazove s komunalnim otpadom u gradu Zagrebu?

Tko se protivi izgradnji energana na otpad (spalionica) i mogu li iste koristiti ekološke tehnologije?

Kakva je uloga komunalaca, akademske zajednice i NVO-a u izradi okolišnih strategija?

Zašto se biootpad u ruralnim sredinama ne izuzme iz statistika?

Kako će se postpandemijske cijene sirovina i promjene u logistici na svjetskom tržištu odraziti na sektor otpada?

Jesu li nadležni političari i interesni lobiji kroz desetljeća stvorili i obilježili prepoznatljive faze u gospodarenju otpadom?

PRIJAVNICA

DRAFT PROGRAM

Više informacija i prijave: info@komunal.hr

Komentiranje nije dozvoljeno.