Tradicionalna konferencija Pannonian Cemetery Days 2026 održana je 28. i 29. svibnja u Osijeku kroz dvodnevni program posvećen aktualnim izazovima te razvoju grobljanske i pogrebne djelatnosti. Konferencija je okupila predstavnike komunalnih poduzeća, stručnjake za upravljanje grobljima, predstavnike lokalne samouprave te stručnjake iz područja kulturne baštine, infrastrukture i digitalizacije.
Prvog dana konferencije sudionici su posjetili Centralno gradsko groblje u Osijeku, najveće osječko groblje koje se kontinuirano razvija od osnutka 1984. godine. Tijekom obilaska predstavljeni su ključni infrastrukturni sadržaji groblja, uključujući široke pošumljene aleje, novoizgrađeni kolumbarij i ružičnjak namijenjen prosipanju pepela pokojnika pod nadzorom djelatnika groblja. Posebno zanimanje izazvao je obilazak krematorija, koji u Osijeku posluje već pet godina i radi gotovo punim kapacitetom. Sudionici su imali priliku upoznati se s tehničkim zahtjevima i procedurama upravljanja krematorijskom peći koja postiže temperature između 800 i 1100 stupnjeva.
U sklopu studijskog posjeta simbolično je posađen hrast kao znak zajedništva i dugoročnog razvoja sektora, a otkrivena je i prigodna plaketa.
Službeni dio konferencije otvoren je pozdravnim govorima predstavnika Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, tvrtke Ukop Osijek te predstavnicima struke. Sudionicima su se tom prilikom obratili Anto Đapić ispred Osječko-baranjske županije, Vedran Novokmet, direktor osječkog Ukopa, te Florjančić ispred Grada Osijeka, istaknuvši važnost razvoja grobljanske infrastrukture, modernizacije sektora i regionalne suradnje u području komunalnih djelatnosti.
Prva panel rasprava bila je posvećena novom zakonodavnom okviru i regulativi grobljanske djelatnosti. Sudionici su istaknuli kako novi Zakon o grobljima predstavlja značajan napredak u odnosu na prethodni regulatorni okvir jer detaljnije uređuje djelatnost i uvažava specifičnosti pojedinih sredina. Istodobno je naglašeno kako postoji prostor za dodatna poboljšanja kroz budući Pravilnik o grobljima koji je još u izradi. Tijekom rasprave upozoreno je na nedovoljno razumijevanje kompleksnosti sektora od strane dijela zakonodavaca i jedinica lokalne samouprave te na potrebu snažnijeg uključivanja stručnjaka iz prakse u procese izrade propisa. Kao ključni problemi izdvojeni su nedostatak prostora za širenje grobalja, dugotrajne administrativne procedure i potreba za učinkovitijim regulatornim rješenjima.
Druga panel rasprava bavila se razvojem infrastrukture groblja, prostornim planiranjem te upravljanjem grobljima kao javnim prostorom i dijelom kulturne baštine. Sudionici iz Hrvatske i Srbije razmijenili su iskustva vezana uz širenje grobalja, troškove izgradnje krematorija i otkupa zemljišta te obnovu zelenih površina i kulturno zaštićenih dijelova grobalja. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje povijesnih grobalja i spomenika, ali i na izazove financiranja i održavanja infrastrukture u uvjetima ograničenih proračunskih sredstava. Istaknuta je važnost regionalne suradnje i organiziranja specijaliziranih konferencija koje omogućuju razmjenu znanja i iskustava među stručnjacima iz sektora.
Po završetku panel rasprava sudionici su razgledali prigodnu izložbu fotografija o razvoju osječkih grobalja, čime je dodatno naglašena njihova kulturna, povijesna i komunalna vrijednost.
Drugi dan konferencije započeo je studijskim posjetima groblju Svete Ane i Židovskom groblju u Osijeku. Groblje sv. Ane, s više od 10.000 grobova i oko 100.000 pokojnika, predstavlja važan dio kulturne i povijesne baštine grada. Sudionici su tijekom obilaska upoznati s načinima održavanja i izazovima očuvanja tako značajnih prostora. Posebnu pažnju privuklo je Židovsko groblje, koje održava osječki Ukop, iako se danas vrlo rijetko koristi za ukop pokojnika.
Nastavak konferencije održan je u IT Parku u Osijeku gdje je Damir Kolmanić iz tvrtke Axiom d.o.o. predstavio procese digitalizacije grobljanskih evidencija i modernizacije upravljanja grobljima. Istaknuto je kako su nekada zatvorene evidencije danas javno dostupne te kako je velik broj grobalja u Hrvatskoj već proveo određeni stupanj digitalizacije, dok ostali takve procese tek planiraju. U stručnom dijelu programa predavanje je održala i prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, koja je govorila o grobljanskim spomenicima kipara Vanje Radauša i značaju osječke crtačke škole.
Prvi tematski blok drugog dana bio je posvećen digitalizaciji i modernizaciji upravljanja grobljima te novim trendovima u pogrebnim praksama i uslugama. Sudionici su predstavili iskustva s korištenjem digitalnih sustava za upravljanje grobljima i tražilica pokojnika, pri čemu je naglašeno kako takva rješenja povećavaju dostupnost podataka i učinkovitost upravljanja. Raspravljalo se i o mogućnostima korištenja europskih fondova za modernizaciju infrastrukture, osobito u području rasvjete, digitalizacije i komunalne opreme.
Drugi tematski blok otvorio je pitanja organizacije rada i kadrovskih izazova u sektoru, goruću temu u svim komunalnim djelatnostima. Sudionici su upozorili na nedostatak radne snage i poteškoće privlačenja mlađih generacija u komunalni sektor. Zaključeno je kako su edukacija zaposlenika, prijenos znanja i prilagodba novim tehnologijama ključni za očuvanje kvalitete usluge. Istaknuto je i kako digitalizacija može unaprijediti procese rada, ali ne može zamijeniti iskustvo i stručnost djelatnika u svakodnevnom obavljanju grobljanskih i pogrebnih djelatnosti.
ZAKLJUČCI
- Novi zakonodavni okvir predstavlja napredak za sektor grobljanske djelatnosti, ali zahtijeva dodatna usklađivanja i dorade kroz podzakonske akte.
- Dugoročno planiranje i pravovremeno osiguravanje prostora ključni su za održivi razvoj grobljanske infrastrukture.
- Groblja imaju važnu komunalnu, društvenu i kulturnu funkciju te ih je potrebno promatrati kao javne prostore od posebne vrijednosti, a i građani su jako zainteresirani za dostupne informacije vezane za pogrebe i dostupnost grobnih mjesta.
- Digitalizacija evidencija i upravljanja grobljima postaje standard suvremenog komunalnog poslovanja.
- Korištenje europskih fondova predstavlja značajnu priliku za modernizaciju infrastrukture i razvoj novih usluga.
- Komunalni sektor suočava se s izraženim problemom nedostatka radne snage i otežanim privlačenjem mlađih zaposlenika. Unatoč razvoju tehnologije, ljudski faktor ostaje ključan za kvalitetno obavljanje grobljanskih i pogrebnih usluga.
PREPORUKE
- U procese izrade zakonskih i podzakonskih akata potrebno je snažnije uključiti stručnjake iz prakse i predstavnike komunalnog sektora. Isto tako je potrebna čvrsta suradnja s predstavnicima lokalnih vlasti pri izradi regulativnih okvira. Izrada Pravilnika o grobljima je prilika da se detaljno usklade i unaprijede podzakonski akti.
- Gradovi i općine trebaju pravovremeno planirati proširenje grobalja i osiguravati potrebne prostorne kapacitete, ali i kontinuirano raditi na pojednostavljivanju procedura i administrativnih aktivnosti.
- Uz očuvanje kulturne baštine i povijesnih grobalja, potrebno je osigurati veću dostupnost informacija građanima putem digitalnih alata, javno dostupnih evidencija i izravne komunikacije, uz kontinuirano unapređenje korisničke podrške i informativnih usluga.
- Potrebno je kontinuirano ulagati u digitalizaciju i unapređenje grobljanskih evidencija te u razvoj javno dostupnih digitalnih usluga.
- Treba aktivnije koristiti mogućnosti financiranja iz europskih fondova za projekte modernizacije grobljanske infrastrukture. To se može ostvariti s boljom suradnjom s jedinicama lokalne samouprave, jačanjem kapaciteta samih komunalnih tvrtki te suradnjom s lokalnim razvojnim agencijama.
- Nužno je osigurati bolje uvjete rada i konkurentnije plaće radi zadržavanja i privlačenja kvalitetne radne snage. Potrebno je razvijati programe edukacije i stručnog usavršavanja zaposlenika u komunalnom sektoru. Ističe se važnost suradnje s programima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
- Regionalna suradnja i stručne konferencije poput ove su nužne i potrebno ih je dodatno poticati radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Fotografije možete pogledati u GALERIJI