Konferencija „Aktualnosti i okrupnjavanje vodno-komunalnog gospodarstva“ u organizaciji časopisa Komunal okupila je gotovo 100 predstavnika vodno-komunalnih tvrtki, JLS i nadležnih institucija s ciljem rasprave o mnogobrojnim gorućim problemima u ovome sektoru. U fokusu intenzivnih rasprava bila su pitanja okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga, povećanja cijena energenata i utjecaj na promjenu cijene vode, ali i tradicionalni sektorski izazovi poput smanjivanja gubitaka i problema krađe vode u mrežama ruralnih područja te problematika nedostatka obrazovanih kadrova.
Okrupnjavanje je preduvjet za korištenje sredstava iz NPOO-a
Nakon niza rasprava kroz protekle tri godine, usvojenih zakonskih rješenja, sjednica, sastanaka i intenzivnih rasprava na stručnim i političkim razinama i dojma kako je postignut konsenzus te kako će implementacija reforme i smanjenje broja javnih isporučitelja vodnih usluga biti gotova stvar, proces je uspješno započeo kod niza komunalnih tvrtki, a važan posao asistiranja provodi nadležno Ministarstvo koje komunicira i sastaje se s vodnim isporučiteljima. Također, tijekom posljednjih mjeseci je od strane pojedinih JLS i vodnih isporučitelja došlo do različitog tumačenja najavljene finalizacije okrupnjavanja sektora. Naime, prema novim odredbama bi na području RH trebala djelovati ukupno 41 tvrtka, u odnosu na sadašnjih 160. Taj proces je sukladan praksi okrupnjavanja koje su provele druge zemlje članice EU. Većina značajnijih postojećih vodnih subjekata koji prema Uredbi trebaju okrupniti manje isporučitelje ima vrlo aktivan pristup okrupnjavanju i već se pristupa komunikaciji sa susjednim tvrtkama koje se trebaju integrirati. S druge strane, nezadovoljstvo je kroz medije izrazio dio komunalnih tvrtki koje trebaju biti integrirane u nova područja, a oglasile su se i njihove JLS.
Ravnateljica Uprave u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Elizabeta Kos istaknula je kako nam je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razvoj svih sektora na raspolaganju ukupno 47,25 milijardi kuna. Od toga je 5,25 milijardi kuna namijenjeno za projekte vodnoga gospodarstva, pri čemu je 4,06 milijardi kuna predviđeno za investicije u javnoj vodoopskrbi i odvodnji. „Korištenje tih sredstava uvjetovano je ispunjenjem niza reformskih i investicijskih pokazatelja, među kojima su i pokazatelji integracije javnih isporučitelja vodnih usluga, odnosno njihovog pripajanja na uslužnim područjima koja su uspostavljena nedavno donesenom Uredbom o uslužnim područjima“, naglasila je Kos. Također, navela je kako je riječ o procesu koji je proveden i u drugim članicama EU, a koji će omogućiti smanjenje gubitaka, bolju kvalitetu usluge građanima, priuštivu cijenu vode, kao i bolju zdravstvenu kvalitetu vode. „Sa svima smo razgovarali i svima ćemo pomoći. U ovom procesu mi smo partneri“, naglasila je Kos.
Predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda dr. sc. Mara Pavelić naglasila je kako 70% isporučitelja u Hrvatskoj godišnje isporučuje manje od milijun kubika vode, dok je europski prosjek 45 milijuna kubika. „Imat ćemo brojne koristi od okrupnjavanja, a među najvažnijima su povećanje kvalitete usluge, racionalizacija troškova rada i održavanja. Sektor je visoko fragmentiran“, rekla je i naglasila da, iako Hrvatska obiluje pitkom vodom, očuvanje tog bogatstva mora biti jedan od najvažnijih strateških ciljeva, posebice u kontekstu globalnih kriza. S time se složio i Đino Zmijarević, voditelj Sektora korištenja voda u Hrvatskim vodama koji je istaknuo da čak 73 JLS nema svog isporučitelja te da će ovime dobiti priliku ući u vlasničku strukturu postojećih tvrtki i razvijati javnu vodoopskrbu i odvodnju.
Ipak, konferencija je potvrdila kako su mišljenja oko okrupnjavanja podijeljena a proces traži dodatni dijalog i vrijeme za implementaciju. Svoje nezadovoljstvo okrupnjavanjem jasno je izrazio saborski zastupnik i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec. On je već ranije istaknuo kako se ne slaže s time da se Sveta Nedelja pripoji Gradu Zagrebu jer strahuje da bi velike komunalne tvrtke vlastite gubitke mogle pokriti kroz nametanje većih troškova za vodu manjim gradovima i općinama. „Mi nemamo ni približno sličan temeljni kapital. Zagreb sudjeluje s 98%, a nas šest sudjeluje s niti 2%. Naše pravo je tu nikakvo“, rekao je Zurovec. Također, naglasio je kako zadnja riječ treba pripasti narodu. „Nije gotovo kad se donese neka uredba. Zadnju riječ trebaju imati oni koji uplaćuju u proračun. Ako ljudima ne odgovara usluga koju plaćaju, njihova riječ treba biti zadnja“, rekao je i naglasio kako „okrupnjavanje nije loše, ako se napravi smisleno“.
S time se složio i Antonio Vučetić iz Općine Vir, kazavši kako su male tvrtke s odličnim rezultatima i vrijednim EU projektima „stavljene pred zid“. „Sve što mi pričamo i što vi predlažete naš vodovod je već prošao u praksi. 150 malih vodovoda koji su privukli sredstva i vode ogromne projekte aglomeracija su sada stavljeni pred zid i moraju se okrupnjavati u tvrtke koje su se već kroz rad u prošlosti pokazale nesposobnima“, rekao je Vučetić.
Vesna Trbojević iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osvrnula se na konstatacije kako je okrupnjavanje vođeno na temelju političkih kriterija. „Uvjeravamo vas da kriteriji nisu rađeni prema politici. Radili smo prethodne studije i sve je stručno utemeljeno“, rekla je i nadodala kako su pokušali uzeti u obzir sve pristigle primjedbe s terena te da će uskoro započeti održavanje tematskih radionica čiji je cilj proći sve aspekte i nedoumice koje postoje među vodno-komunalnim tvrtkama i JLS. „Ne govorimo da je sve završeno, ima tu još prostora za dijalog. Ovo je zahtjevan postupak, velika promjena, i strah i nepovjerenje su prirodni“, zaključila je.
Predsjednik Vijeća za vodne usluge Vladimir Šimić kazao je kako osnovni kriterij za okrupnjavanje mora biti samoodrživost tvrtki – i financijska i tehnička. „Tu je riječ o međukomunalnoj djelatnosti. Unutar granica jedne JLS nerijetko se ne mogu pokriti ni osnovni troškovi, a da ne pričamo o razvojnim troškovima. Poslovanje komunalnih tvrtki mora biti u plusu“, naglasio je.
Tomislav Masten iz Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije je odlučno stao u obranu i provođenje reforme. „Prije ovoga, prije nego su se udružili na istoku Zagrebačke županije, sedam isporučitelja nije imalo ni kune EU projekata, a danas zajedno imamo preko 1,3 milijarde kuna“, kazao je.
Rasprava je bila vrlo intenzivna te je uključivala iznesena stajališta komunalnih tvrtki s otoka, iz Slavonije, Kvarnera i s Banovine. Zaključena je uz brojne komentare prisutnih komunalaca i lokalnih čelnika te uz tezu kako Uredba nije gotova stvar te kako još ima dovoljno prostora za dijalog i razmatranje svih aspekata. Upravo tome će služiti najavljenih osam radionica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a koje bi trebale započeti u narednim tjednima, s time da su Ministarstvo i Uprava pozvali sve tvrtke i JLS da im se obrate za mišljenje ili za dodatno pojašnjenje.
Osim o okrupnjavanju, na skupu se govorilo i o cijenama energije i njihovom utjecaju na rast cijena vode. Zaključeno je kako je energetska kriza veliki udarac na financije vodno-komunalnih tvrtki te kako je neminovno da će se isti energetski udar osjetiti i na cijenama vode. Bitka s gubicima je stalna misija komunalaca, a rezultati bez stručnog kadra, digitalne opreme i korištenja svjetskih metodologija (IWA) ne dolaze brzo. Upravo zato, tvrtke se moraju okrenuti smanjenju drugih troškova poput električne energije, ne samo kod funkcioniranja vodovoda, nego i kod odvodnje što je slučaj kod poplavnih područja. Jedan od primjera kako to napraviti predstavio je Dario Tišov, direktor Vodovoda grada Vukovara. Njegova je tvrtka pokrenula projekt „Energijom sunca do pitke vode“ kojim je izgrađena solarna elektrana dostatna za više od 60% energije potrebne za proizvodnju pitke vode. „Cilj nam je u budućem razdoblju ulagati u obnovljive izvore energije kako bi poslovanje u što većoj mjeri prilagodili proizvodnji i potrošnji zelene energije“, kazao je Tišov i pozvao nadležne institucije i Hrvatske vode da nastave sa sufinanciranjem sličnih projekata diljem Hrvatske. U raspravi su istaknuti i brojni pozitivni primjeri digitalizacije sektora s otoka Krka, iskustva iz Velike Gorice, Petrinje, Donjeg Miholjca te inovativnost manjih sredina poput Vrgorca.