Prošlotjedni posjet Kanadi i SAD-u predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave te gospodarstvenika iskorištena je za niz sastanaka s predstavnicima institucija s ciljem približavanja najboljih praksi u području javne uprave, komunalne infrastrukture, digitalizacije i smart city rješenja. Ujedno, bila je to prilika za mnogobrojne uspješne susrete s brojnom hrvatskom dijasporom.
U delegaciji su sudjelovali predstavnici Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije, Grada Daruvara te predstavnici poslovnog sektora. Iseljenici su iznijeli svoja stajališta oko ulagačke klime u Hrvatskoj te iskustva u investiranju tijekom proteklih 30 godina, s preporukom smanjenja birokratskih procedura.
Osim predstavljanja ulagačkih projekata u Slavoniji, a samim time i mogućnosti za aktivno uključivanje dijaspore u gospodarski život krajeva koji su proteklih godina bili značajno pogođeni negativnim demografskim trendovima, ponovljeni su pozivi tvrtkama i pojedincima da se sa svim financijskim i kadrovskim resursima uključe u gospodarski život RH i da prilikom narednog posjeta Hrvatskoj posjete Slavoniju te da na licu mjesta dobiju dodatne informacije oko uvjeta investiranja, ali i za druge mogućnosti konkretne suradnje dijaspore s područnom i regionalnom samoupravom.
Vrlo korisnim mogu se ocijeniti mnogobrojni sastanci s poslovnim ljudima hrvatskog porijekla u Kanadi, a Kanadsko-hrvatska gospodarska komora organizirala je zajednički susret svojih članova te razmjenu iskustva s hrvatskim izaslanstvom, s napomenom kako iseljenici očekuju dodatno pojednostavljenje i digitalizaciju svih ulagačkih procedura. Predsjednik komore Ivan Grbešić, ugledni kanadski odvjetnik iz područja investicija koji vrlo dobro poznaje hrvatsko poslovno okruženje preporučio je jednostavne modele za pripremu i promociju lokalnih investicija jer smatra da treba dobro komunicirati prednosti pojedinih lokacija u Hrvatskoj te dobro procijeniti strateški trenutak za investiranje kapitala u RH. U uvjetima postojanja još uvijek visokih ulagačkih profita u Sjevernoj Americi naši poslovni ljudi se vjerojatno neće voditi emocijama prema domovini, nego Hrvatsku promatraju kao i druge ulagačke destinacije sa svim prednostima i nedostacima, zaključeno je u Mississaugi na sastanku na kojem su prisustvovali članovi upravnog odbora komore Robert Hudaj i Joe Draganjac, kao i tajnica komore Wanita Kelava.
Sastanak s predstavnicima Kanadsko-hrvatske gospodarske komore
Prilike za poslovnu suradnju postoje i u SAD-u, a delegacija se u Washingtonu susrela s predstavnicima ACAP-a (Association of Croatian American Professionals) – poslovne udruge koja je proteklih godina organizirala niz skupova s poslovnim sadržajem diljem SAD-a, a njihov posljednji gost iz Hrvatske je bio Mate Rimac na velikom poslovnom skupu u New Yorku. Hrvatska više ne nudi samo sirovinske mogućnosti, nego sve češće i vrlo sofisticirane projekte, poput ulaganja u Centar za umjetnu inteligenciju u Lipiku, a kao dobar međunarodni primjer istaknut je slučaj razvoja gaming industrije u Novskoj koji je postao globalno prepoznatljiv.
Osim ulagačkih projekata, glavne teme brojnih susreta s dijasporom odnosile su se na pokretanje mogućih zajedničkih projekata u području publicistike i sustavnog istraživanja iseljavanja u Sjevernu Ameriku, a čemu je pomogla posjeta Nacionalnom muzeju imigracije koji se nalazi na poznatom Ellis otoku u New Yorku i gdje je na vrlo moderan način prikazan useljenički proces u SAD, a većina hrvatskih iseljenika je registrirana kao državljani Austro-Ugarske, s rjeđim isticanjem njihove zavičajnosti što otežava pretrage i potrebna su iscrpnija istraživanja stotina tisuća migranata koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća napustili Hrvatsku. Većina građe je digitalizirana i dostupna za istraživanje, a zanimljivo je kako su očuvane izvorne prostorije u kojima su živjeli useljenici te obližnja bolnica. U komunikaciji s dijasporom ocjenjeno je kako je ovaj muzej izuzetno važan za iseljenike, ali je i iznimno dobar primjer kako obnoviti kulturnu baštinu iz tog razdoblja i kako istu približiti potencijalnim turistima i korisnicima povijesne građe, kao što je to slučaj s obnovom kulturne baštine u Slavoniji, najčešće starih kurija i dvoraca koji postaju važan dio turističke ponude i revitalizacije ruralnih prostora.
Sastanak u Veleposlanstvu u Washingtonu s predstavnikom ACAP-a
Predstavnici dijaspore ponovili su potrebu za dodatnim obrazovanjem na hrvatskom jeziku kroz mogućnost za online učenje hrvatskog jezika za polaznike dopunske nastave te za istovremeno učenje engleskog jezika za učenike u RH, a što je uslijed razvoja digitalnih platformi znatno olakšano. Značajan dio komunikacije odnosio se na razmjenu iskustva u području organiziranja folklornih i literarnih skupina, gdje prevladava potreba za aktivnom podrškom mnogobrojnim tamburaškim skupinama u Americi koje okupljanju mlade u 5.-6. generaciji i koji uobičajeno ne govore hrvatski jezik, ali poznaju riječi i pjevaju brojne pjesme na jeziku svojih predaka.
Gotovo 130 godina Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu predstavlja središnju organizaciju u dijaspori koja intenzivno provodi niz aktivnosti za više generacija iseljenika, a delegacija se susrela s predsjednikom Edwardom Pezom, potpredsjednikom Franjom Bertovićem te tajnicom Bernadette M. Luketic Sikaras tijekom njihovog prvog postpademijskog okupljanja u gradu Londonu u Ontariju. HBZ više od jednog stoljeća izdaje svoje glasilo Zajedničar te raspolaže s impozantnom knjižnicom, ali i s jednom od najvećih zbirki hrvatske glazbe izvan Hrvatske. S više od tisuću kompozicija i glazbenih djela, Glazbeni muzej HBZ stoji na raspolaganju svim članovima Zajednice te brojnim folklornim društvima koja njeguju domaću riječ i pjesmu u Americi. Posebno je istaknuta mogućnost dodatnog prikupljanja glazbene građe, a što je ocjenjeno mogućim upravo u Slavoniji koja njeguje specifični glazbeni izričaj, dok je tamburica prepoznatljiv identitetski simbol Slavonije i dijaspore.
Susret s predsjednikom Pezom i čelnicima Hrvatske bratske zajednice
Delegacija se susrela i s Jeanne Valetić, članicom nadzornog odbora Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza, te također članicom Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. Zaključeno je kako, osim nastupa dijaspore na središnjim smotrama folklora u Zagrebu, treba planirati i sudjelovanje folklornih i glazbenih skupina iseljenika na etabliranim domaćim manifestacijama poput Vinkovačkih jeseni, Zlatnih žica Slavonije u Požegi ili Glazbenog festivala Podravine i Podravlja u Pitomači.
Zanimljivi susreti s nizom iseljenika ostvareni su tijekom njihovih nedjeljnih druženja, a bilo je prilika i da se iseljenici iz pojedinih dijelova Slavonije direktno obraćaju članovima delegacije s konkretnim pitanjima o životu i događajima u domovini. Važne informacije o potrebama i životu iseljenika dali su župnici fra Robert Kavelj iz Norvala i Božidar Tenšek iz Mississauge. Umirovljenici svoje vrijeme često provode u hrvatskim klubovima i u župama koje osim na misama redovito okupljaju hrvatsku zajednicu kroz niz socijalnih i društvenih događanja, emitiraju se i posebne emisije na radiju i televiziji. Župe i klubovi stoga posjeduju i pripadajuću infrastrukturu, dvorane i otvorene prostore za druženja i folklorne nastupe u kojima još uvijek sudjeluje i značajan dio mladih, iako se osjeća brza integracija mladih u lokalne američke i kanadske zajednice koje se ponose činjenicom kako su sazdane upravo od useljenika koji lako prihvaćaju identitet nove domovine.
Unatoč brojnim izazovima s kojima se susreće hrvatska dijaspora u Sjevernoj Americi, i dalje postoji velika želja za uspostavom još čvršćih veza s Hrvatskom, a osim moguće suradnje na području investicija potrebno je nastaviti i kulturnu te znanstveno-istraživačku razmjenu. Aktivnu podršku delegaciji pružila je mreža diplomatskih predstavništva RH, a održani su i sastanci u Generalnom konzulatu RH u Mississaugi te u Veleposlanstvu RH u Washingtonu.