Europa bi do 2050. godine mogla osigurati više od polovice svojih potreba za kritičnim sirovinama iz otpada, pokazuje novo istraživanje provedeno u okviru projekta FutuRaM, financiranog sredstvima Europske unije. Riječ je o dosad najopsežnijoj analizi europskog urbanog rudnika, odnosno vrijednih materijala sadržanih u odbačenim proizvodima, građevinskom otpadu i industrijskim ostacima.
Kritične sirovine poput litija, kobalta, nikla i rijetkih zemnih elemenata ključne su za proizvodnju baterija, električnih vozila, solarnih elektrana, vjetroturbina i digitalnih tehnologija. Europska unija danas velik dio tih materijala uvozi, ponajprije iz Kine i drugih trećih zemalja, zbog čega nastoji povećati vlastitu sirovinsku sigurnost.
Prema procjenama istraživača, unapređenjem sustava prikupljanja i recikliranja Europa bi do sredine stoljeća mogla godišnje oporabiti između 4,1 i 5,7 mil. tona kritičnih sirovina. U scenariju snažnog razvoja kružnog gospodarstva reciklirani materijali mogli bi zadovoljiti do 56 posto ukupne europske potražnje za tim resursima.
Za Hrvatsku ovakvi trendovi predstavljaju priliku za jačanje sektora gospodarenja otpadom, razvoja reciklažne infrastrukture i privlačenja ulaganja u obradu elektroničkog otpada, baterija i drugih proizvoda koji sadrže vrijedne metale. Istodobno, povećana stopa oporabe sirovina mogla bi smanjiti ovisnost europskog gospodarstva o uvozu te otvoriti nova radna mjesta u industriji recikliranja i prerade otpada.
Studija također upozorava da Europa i dalje gubi značajne količine vrijednih materijala zbog nedovoljno učinkovitih sustava prikupljanja i obrade otpada. Upravo zato Europska unija sve snažnije potiče razvoj kružnog gospodarstva, u kojem se otpad promatra kao vrijedan resurs, a ne kao teret za okoliš.