ZAŠTO JE PLASTIČNI OTPAD VRLO SPECIFIČAN?
ZA KOGA JE POSAO S OTPADNOM PLASTIKOM UNOSAN?
ŠTO ĆE TRUMPOVE POLITIKE, CARINE I NOVI POLITIČKI ODNOSI ZNAČITI ZA SVJETSKO TRŽIŠTE PLASTIKE?
HOĆE LI EU KROZ ZAKONODAVSTVO NASTAVITI POTICANJE RECIKLIRANJA?
U Puli se 28. i 29.04. 2025. održava konferencija o plastičnom otpadu PLASTIKA 2025.
PLASTIKA 2025 će obraditi vrlo aktualne teme u području kružnog gospodarstva, primjene inovacija, novih tehnologija i učinkovitih rješenja za smanjenje količine ambalažnog otpada, posebice plastike u komunalnom otpadu. Plastični ambalažni otpad predstavlja jednu od ključnih sastavnica kružnog gospodarstva i jedan je od najvećih izazova u gospodarenju komunalnim otpadom.
PLASTIKA 2025 je međunarodna konferencija i edukacija namijenjena sudionicima iz nadležnih institucija i državnih tijela, komunalnih tvrtki te iz jedinica lokalne i područne samouprave, kao i za predstavnike proizvodnih tvrtki i logističara koje zanima plastična ambalaža i ambalažni otpad, budući da postoji niz novosti oko primjene novog zakonodavstva na razini RH i EU.
PLASTIKA 2025 je događaj na kojem će se predstaviti presjek stanja na tržištu otpadne plastike te prikaz novih tehnologija, materijala i rješenja koja mogu pomoći sektorskim subjektima u ostvarivanju visokih ciljeva oko sakupljanja i prerade plastičnog otpada. Posebice se to odnosi na potrebu smanjenja stvaranja otpada, primjerice, kroz smanjenje količina ambalažne plastike, kao i na primjenu modernih tehnologija prerade i oporabe komunalne plastike.
PLASTIKA 2025 je stručni događaj koji će ponuditi kvalitetnu i dinamičnu raspravu različitih dionika o aktualnom i vrlo složenom problemu, a na skupu će sudjelovati brojni stručnjaci iz akademskog miljea, kao i zainteresirani dionici iz različitih industrija. Predstavit će se ponuda širokog raspona novih tehnologija, materijala i poslovnih praksi koje mogu imati pozitivan učinak na smanjenje globalnog i lokalnog zagađenja plastikom, kao i na povećanje održivosti najrazličitijih proizvoda koji koriste plastiku.
PLASTIKA 2025 će kroz zanimljiv i sadržajan program te atraktivne predavače okupiti brojne sudionike iz šireg nabavnog trgovačkog lanca:
– trgovce na veliko i malo, vlasnike robnih marki i marketinške stručnjak
– stručnjake za materijale i primjenu inovacija
– stručnjake za kružno gospodarstvo i ekološke teme
– vladina tijela, nevladine organizacije
– široki spektar predstavnika industrije recikliranja, uključujući sakupljače i oporabitelje
Plastika je za sada nezamjenjiv i važan globalni proizvod!
Ona se nalazi posvuda oko nas — od pakiranja hrane do zdravstvene zaštite, dio je građevinskih materijala, namještaja, tekstila i brojnih uređaja, aparata i vozila bez kojih je nezamisliv moderan život. Plastika je relativno noviji izum u ljudskoj povijesti, ali su je njezina svestranost i niski troškovi proizvodnje učinili jednim od najkorištenijih materijala modernog doba.
Plastični proizvodi su po završetku uporabe, nažalost, vrlo loši za okoliš, posebice ako se ne odlažu na odgovarajući način ili se ne recikliraju. Plastika je dokazano glavni onečišćivač mora i kopna, a njezina proizvodnja, kao i zbrinjavanje značajno pridonose klimatskim promjenama i povećanim emisijama u atmosferu.
Proizvodi kratkog životnog vijeka najčešće su izrađeni od plastike te u pravilu nisu dizajnirani za višekratnu uporabu. Različiti aditivi u proizvodnji doprinose štetnosti, a udio reciklirane plastike u novim proizvodima vrlo je nizak. Plastični proizvodi za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku posebno su ozbiljan problem u morskom okolišu, predstavljaju opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost i zdravlje ljudi te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.
Europska unija je predvidjela potrebu stalnog praćenja provedbe mjera za smanjenje utjecaja otpada od plastike, kao i praćenja napretka prema zadanim ciljevima, ali RH nije ispunila sve ciljeve kada je u pitanju općenito zbrinjavanje komunalnog otpada i recikliranje i oporaba ambalažne i otpadne plastike
U prilogu se nalazi draft programa, a na skupu su predviđene mnogobrojne teme.
ČINJENICE O PLASTICI
– Svaka osoba koja živi u EU-u proizvede godišnje oko 39 kilograma plastičnog ambalažnog otpada
– U 10 godina se količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada per capita povećala za oko 29%
– Ukupna količina plastičnog otpada proizvedenog u EU iznosila je oko 18 mil. tona
– Oko 7,5 mil. tona plastičnog otpada je reciklirano
– Energetska oporaba – unutar EU-a energane su najkorišteniji način za zbrinjavanje plastičnog otpada, što znači pretvaranje plastičnog otpada u iskoristivu toplinu, električnu energiju ili gorivo putem spaljivanja ili drugih procesa
– Recikliranje je drugi najkorišteniji način obrade plastičnog otpada
– Plastika je nezaobilazan materijal u suvremenom društvu, ali ima značajan utjecaj na zdravlje i na klimatske promjene Nizak udio recikliranja plastike u EU podrazumijeva značajne gubitke za gospodarstvo, a posebice za okoliš
– Čak preko 24 mil. tona plastike završi zatrpano u zemlji, u rijekama ili se odbacilo u oceane, stoga stručnjaci predviđaju kako će se ti podaci udvostručiti do 2060. godine
– Plastika je uzrokovala 1,8 mlrd. tona stakleničkih plinova (GHG) ili 3,4% svih globalnih emisija, a čak se 90% tih emisija nastaje kod proizvodnje plastike i transformacije iz fosilnih goriva
– Stručnjaci i građani potrošači su još uvijek skeptični oko kvalitete i cijene recikliranog proizvoda u usporedbi s njihovim nerecikliranim plastičnim proizvodom
– EU je usvojila nova pravila za rješavanje problema plastičnog otpada u moru, odnosno prikupljanje i povećavanje udjela recikliranih proizvoda
– Određene vrste plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu bit će zabranjene od 1. siječnja 2030.
TEME KONFERENCIJE
– Zašto Svijet nije uspio u recikliranju plastike? Trenutno se samo 10-15% plastičnog otpada reciklira, a ostatak se zakopava na odlagalištima, odbacuje se u okoliš ili se spaljuje!
– Što sektoru plastike donosi Trump i novi političko-ekonomski odnosi?
– Kako riješiti problem prljave plastike onečišćene hranom, tekućinama, tintama i naljepnicama?
– Zašto mediji najviše pišu o mikro plastici u vodi i o globalnim mjerama za njezino smanjenje?
– Kako izgledaju službene statistike o otpadnoj plastici i ambalaži na razini RH i EU?
– Kakva je uloga JLS i komunalnih tvrtki u provođenju edukacija građana o smanjenju plastičnog otpada?
– Koje su prednosti proizvodnje ekološke i biorazgradive plastike?
– Što je uzrokovalo kolaps na tržištu otpadne plastike u RH i kakva je uloga nadležnih tijela?
– Zašto oporabitelji otpada u anketi ističu kako je ukidanje statusa otpada previše birokratizirano i kako na tržištu nedostaje edukacije?
– Kakvi su rezultati provedenih analiza tržišta otpadne plastike?
– Zašto sustav evidencije i monitoringa ambalaže stavljene na tržište u RH zahtijeva ozbiljnu reviziju i unaprjeđenje?
– Treba li u javnosti nastaviti edukaciju o položaju PET boca i plastičnih vrećica?
– Kakva je uloga centara za gospodarenjem otpadom (CGO) u sakupljanju i recikliranju plastike?
– Koliko plastika utječe na kvalitetu RDF i SRF goriva?
– Tko na tržištu nudi moderna rješenja za kemijsku preradu plastike kroz pirolizu?
– Što pokazuje usporedba odvojenog prikupljanje otpadne plastike na zelenim otocima i na kućnom pragu – kakva je osviještenost građana?
– Kakva je kvaliteta i čistoća odvojeno prikupljenog plastičnog otpada? Što je uključeno u mehaničku, a što u termičku preradu plastičnog otpada?
– Koliko nedovoljna izgrađenost sortirnica utječe na postotak recikliranja plastike?
– Itd…
Moguće je i aktivno učešće sudionika u programu kroz prezentaciju, predstavljanje specifičnog iskustva, usluge ili tehnologije, kao i sudjelovanje u panel raspravama. Kotizacija za ovaj dvodnevni skup koji se održava u Puli iznosi 188 EUR, a sudionici sami osiguravaju svoj smještaj. Domaćin skupa je Pula Herculanea. Prijavnica se nalazi u prilogu.
S poštovanjem,
Časopis Komunal
Kršnjavoga 1, 10 000 Zagreb
t +385 1 6329 111
info@komunal.hr
www.komunal.hr