Cestovni promet glavni je izvor onečišćenja bukom u Europi, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš „Buka u Europi – 2020.” , a predviđa se da će uslijed urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću u sljedećih deset godina razina buke rasti i u urbanim i ruralnim područjima.
Dugotrajna izloženost buci ima loše učinke na zdravlje. Na temelju novih informacija Svjetske zdravstvene organizacije EEA procjenjuje da ta izloženost diljem Europe godišnje uzrokuje 12.000 preranih smrti i jedan je od uzroka pojave 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se i da je 22 milijuna ljudi izloženo visokom stupnju kroničnog smetanja izazvanog bukom, dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnih poremećaja sna.
Iako su države članice EU-a ostvarile određeni napredak u mapiranju i prijavljivanju većeg broja područja s visokom razinom buke diljem Europe, ukupni ciljevi politike o buci iz okoliša još nisu ostvareni, a predviđa se da će se onečišćenje bukom povećavati u budućnosti zbog urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću.
Države već poduzimaju niz mjera za smanjenje i kontrolu buke, no i dalje je teško procijeniti njihovu korist u pogledu pozitivnih zdravstvenih ishoda, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš. Primjeri najpopularnijih mjera za smanjenje buke u gradovima uključuju zamjenu starog asfalta na cestama asfaltom glatkije površine, bolje upravljanje prometnim tokovima i smanjenje ograničenja brzine na 30 km/h.
Nekim mjerama nastoji se ojačati svijest i promijeniti ponašanje ljudi tako da ih se potakne na upotrebu manje bučnih načina prijevoza kao što su vožnja bicikla, pješačenje ili električna vozila.