EU radi na uspostavi kružnog gospodarstva, a jedna od ključnih mjera je sprječavanje stvaranja otpada i poboljšanje gospodarenja komunalnim otpadom, ističe u najnovijoj objavi Europska agencija za zaštitu okoliša EEA. Zemlje članice EU-a stvaraju goleme količine otpada iz različitih oblika proizvodnje, od hrane, iz građevinarstva, kao i otpad od elektronike, tekstila, plastike, stakla i drugih materijala. Nažalost, svake godine se stvaraju sve veće količine otpada.
Istodobno, EU nastavlja sa strateškim pristupom ovoj temi i stalno se dopunjuju važni ciljevi EU-a o smanjenju utjecaja otpada na zdravlje građana te o sprječavanju negativnog utjecaja otpada na okoliš jer su česti slučajevi kada odlagališta zagađuju vodu i tlo. Recikliranjem otpada dolazi se do vrijednih sirovina i resursa koji su potrebni europskom gospodarstvu.
EU nastoji vrlo predano promijeniti trendove i razviti nove politike gospodarenja otpadom, poput zadržavanja proizvoda u uporabi što je duže moguće, uz postavljanje strogih standarda za njihovo odgovorno zbrinjavanje kada se oni više ne mogu koristiti. Nove politike i inicijative su dominantno usredotočene na sprječavanje stvaranja otpada, na primjer, smanjenjem bacanja hrane i olakšavanjem popravka proizvoda.
Proizvodnja ukupnog otpada (bez mineralnog otpada) se diljem Europe se povećala za 1% u posljednjih deset godina, budući da je prosječno svaki Europljanin godišnje proizveo oko 4,8 tona svih vrsta otpada, od čega se oko 39% reciklira. Udio otpada koji se šalje na odlagalište smanjio se s 23 % na 16 % između 2010. i 2020.
Stopa recikliranja komunalnog otpada polako se poboljšava već nekoliko godina i dosegnula je 49%. Ipak, 24% komunalnog otpada još uvijek se odlaže na odlagališta, no stope recikliranja se znatno razlikuju od zemlje do zemlje. Osam zemalja postiglo je stope recikliranja od 50% ili više, dok je drugih osam zemalja recikliralo manje od 20% svog komunalnog otpada. Stope recikliranja za druge specifične materijale također variraju – ambalažni otpad se reciklira na razini 64 posto, dok je stopa recikliranja električnog i elektroničkog otpada 39 posto. Pod okriljem Europskog zelenog dogovora (Green Deal) i akcijskog plana za kružno gospodarstvo postoje dodatne politike i mjere kojima je cilj smanjenje otpada, poput zabrane jednokratne plastike.
Općenito gledajući, EU ipak pokazuje različite razine napretka prema sve većem recikliranju i prema manjem odlaganju otpada na odlagališta. Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo ima za cilj prepoloviti ukupnu količinu komunalnog otpada koji se ne reciklira do 2030. Do tada sve države članice EU-a moraju reciklirati najmanje 60% svog komunalnog otpada. Ipak, postizanje ciljeva EU-a u vezi s otpadom zahtijeva značajan napor. Proizvode koji se ne mogu reciklirati treba postupno izbaciti iz upotrebe, a otpad skupljati odvojeno kako bi se mogao reciklirati. Stručnjaci upozoravaju kako je potrebno predano raditi na smanjivanju proizvodnje komunalnog otpada i kako jedino ta mjera u kombinaciji s povećanom stopom recikliranja može dovesti do postizanja okolišnih ciljeva.