U Zagrebu je 27. veljače održana stručna konferencija „Mogućnosti za direktno financiranje iz europskih fondova“, namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JLS) te trgovačkim društvima u njihovu vlasništvu. Cilj konferencije bio je jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za izravno korištenje sredstava Europske unije, kako u aktualnom financijskom razdoblju, tako i u nadolazećem Višegodišnjem financijskom okviru 2028.–2034.
Sudionike je u uvodnom dijelu pozdravio Matej Lacić iz Ureda zastupnika Karla Resslera u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te nove generacije europskih programa, uključujući fondove povezane s planom oporavka vrijednim 800 milijardi eura. Naglašeno je kako zelene politike i održivost postaju temeljne teme razvoja, a u svim jedinicama lokalne samouprave planira se jačanje kapaciteta kroz funkcije menadžera za održivost.
Ivana Maletić, hrvatska članica u Europskom revizorskom sudu, istaknula je kako se u prijedlogu EU proračuna za 2028. godinu povećava prostor za direktne fondove. Sredstva namijenjena konkurentnosti dodatno se povećavaju, a njihov udio raste s 34 % na 54 %. Hrvatska zasad ne bilježi smanjenje alokacija, a do sada je prijavljeno 420 projekata iz Hrvatske. Iako su najčešći korisnici bili fakulteti i poduzetnici, danas gotovo svaka JLS u Hrvatskoj sudjeluje u barem nekoliko projekata. Hrvatska je prepoznata kao primjer države s kvalitetnim sustavom kontrola, no postoji prostor za pojednostavljenje procedura i lakši pristup sredstvima krajnjim korisnicima.
Istaknuto je kako su kohezijski projekti često priprema za izravne natječaje, no sama priprema projektne dokumentacije predstavlja značajan trošak za JLS, što zahtijeva dodatna rasterećenja i tehničku podršku. Naglašena je potreba za pravodobnim i točnim informacijama o nadolazećim pozivima, budući da lokalne jedinice često nemaju kapacitete za brzu pripremu projektnih prijava nakon objave natječaja.
Ivan Delibašić naglasio je da je Hrvatska među pet najuspješnijih država članica u povlačenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka, dok se dio neiskorištenih nacionalnih sredstava preusmjerava u direktne programe. Posebno je istaknuo važnost „pečata izvrsnosti“ koji omogućuje projektima, iako nisu prošli u izravnim programima, da sredstva osiguraju kroz kohezijske fondove. Ključ uspjeha vidi u ranom informiranju, umrežavanju i okrupnjavanju manjih općina sa sličnim interesima.
Na panelu je sudjelovao i prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji je predstavio iskustvo fakulteta u provedbi projekata iz programa poput Horizon Europe, Digital Europe i Interreg. Fakultet i njegove sastavnice su povukli više od 40 mil. EUR, od čega 3,5 mil. EUR kroz izravno financiranje te je kroz suradnju s JLS-ovima razvio niz strategija i razvojnih projekata. Naglašeno je kako strategije moraju proizlaziti iz stvarnih potreba lokalnih zajednica te da je ulaganje u edukaciju zaposlenika ključno za dugoročnu održivost projektnih aktivnosti.
Rasprava je otvorila i pitanje dostupnosti informacija o natječajima. Istaknuto je da Hrvatska nema specijalizirani portal ili medijski format koji sustavno prati događanja u Bruxellesu, dok pojedine države poput Italije, Austrije i Njemačke koriste komorske sustave za pravodobno informiranje članova. Naglašena je potreba snažnije povezanosti hrvatskih predstavnika u Bruxellesu s nacionalnim i lokalnim institucijama.
U završnom dijelu konferencije predstavljene su teme za buduće projekte i konferencije u Bruxellesu, među kojima se ističu gospodarenje otpadom (waste-to-energy) te razvoj vodikovih tehnologija. Za projekte vezane uz vodik trenutno je na raspolaganju oko 900 milijuna eura, a sredstva su dostupna i općinama te razvojnim agencijama.
Zaključno, sudionici su istaknuli kako EU sredstva ne financiraju isključivo infrastrukturu, već i izradu strategija, planova održive mobilnosti, klimatskih planova, digitalne usluge, edukacije i participativne procese. Sufinanciranje projekata najčešće iznosi između 60% i 85%, a u pojedinim programima i više.
Konferencija je potvrdila kako Hrvatska raspolaže znanjem i kvalitetnim projektima, no potrebno je dodatno ojačati proaktivnost, umrežavanje i pravodobno informiranje kako bi se dostupna europska sredstva iskoristila u punom potencijalu za razvoj lokalnih zajednica.
—
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
- Direktni EU fondovi dobivaju sve veći značaj u novom financijskom razdoblju, uz rast sredstava za konkurentnost i održivi razvoj.
- Zelena tranzicija i održivost postaju prioritetne teme za sve JLS; potrebno je sustavno jačanje kapaciteta, uključujući funkcije menadžera za održivost.
- Pravodobna informacija o natječajima ključna je za uspjeh.Nedostatak ranih informacija smanjuje konkurentnost hrvatskih prijavitelja.
- Potrebno je pojednostaviti sustav i olakšati pristup sredstvima, osobito u fazi pripreme projektne dokumentacije.
- Okrupnjavanje i partnerstva manjih općina povećavaju šanse za uspjeh na direktnim pozivima.
- Umrežavanje i prisutnost u Bruxellesu su presudni, uključujući suradnju s uredima europarlamentaraca i stručnjacima za EU programe.
- Strategije moraju biti temeljene na stvarnim potrebama lokalne zajednice, a ne formalni dokumenti bez provedbene vrijednosti.
- EU financiranje obuhvaća širok spektar aktivnosti – od infrastrukture do edukacija, digitalizacije, klimatskih planova i inovacija.
- Pečat izvrsnosti i kombiniranje izvora financiranja predstavljaju važan mehanizam za osiguranje sredstava kvalitetnim projektima.
- Hrvatska ima prepoznatu kvalitetu projekata na razini EU, no potrebno je ojačati proaktivnost, lobiranje i koordinaciju informacija između Bruxellesa, ministarstava i JLS-ova.
Konferencija je zaključena porukom da je projekt jednak razvoju – a razvoj lokalnih zajednica mora biti strateški, održiv i europski konkurentan.