Pozitivne vijesti iz svijeta okoliša pokazuju da i u 2026. postoje pomaci prema održivijoj budućnosti. Znanstvenici su otkrili da određene vrste gljiva mogu upijati velike količine ugljika iz tla, što znači da mikroorganizmi mogu igrati važnu ulogu u smanjenju emisija CO₂. Ovaj pristup još nije dovoljno iskorišten u klimatskim strategijama, ali rezultati istraživanja pokazuju da bi mogao postati važan dio rješenja.
U Europi države rade zajedno kako bi povećale proizvodnju energije iz vjetra i sunca. Nedavno je potpisana deklaracija koja predviđa gradnju novih vjetroelektrana u Sjevernom moru, a cilj je do 2050. proizvesti dovoljno struje za milijune domaćinstava. Paralelno s tim, više zemalja EU je prošle godine proizvelo više energije iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva, što pokazuje da tranzicija prema čistoj energiji napreduje.
Uz energiju, pozitivni pomaci vidljivi su i u politici zaštite okoliša. U Francuskoj je uvedena zabrana korištenja takozvanih vječnih kemikalija, koje su dugo onečišćivale okoliš i štetile zdravlju. Slično, međunarodni sporazumi nastoje zaštititi oceane i bioraznolikost izvan granica država, čime se stvara pravni okvir za očuvanje mora i morskih ekosustava.
Iako klimatski izazovi ostaju veliki, ove priče pokazuju da znanost, međunarodna suradnja i odlučne politike mogu donijeti konkretne rezultate. Čak i male inovacije, poput gljiva koje upijaju ugljik, mogu dugoročno pomoći u stvaranju održivije i otpornije budućnosti.