S obveznim odvojenim prikupljanjem tekstilnog otpada u cijeloj Europskoj uniji, koje je stupilo na snagu 2025., komunalni sustavi suočavaju se s pitanjem kako zbrinuti sve veće količine odbačene odjeće i kućnog tekstila. Najnovije istraživanje latvijskih znanstvenika, predstavljeno u publikaciji Europske komisije, pokazuje da bi dio rješenja moglo ležati u gljivama. Analiza 27 znanstvenih radova otkrila je da mješavina mljevenog tekstilnog otpada i agroindustrijskih ostataka može poslužiti kao podloga za uzgoj micelija, od kojeg nastaje izolacijski materijal s potencijalom primjene u zgradarstvu.
Iako trenutačno ima slabija toplinska svojstva od komercijalnih izolacija, ovaj materijal nudi značajne ekološke prednosti i jednostavnu proizvodnju, što ga čini najperspektivnijom opcijom za budući razvoj. Za komunalni sektor u Hrvatskoj, koji se priprema za povećane količine tekstilnog otpada i strože zahtjeve kružnog gospodarstva, ovakva rješenja otvaraju mogućnost lokalne prerade i smanjenja troškova odvoza. Istraživanje ukazuje da bi ulaganje u inovativne tehnologije recikliranja moglo postati ključni element održivog upravljanja tekstilnim tokovima u godinama koje dolaze.
Osim u recikliranju tekstilnog otpada, micelij se sve češće koristi kao održiva alternativa u nizu komunalno relevantnih područja. Od njega se izrađuju biorazgradivi ambalažni materijali, paneli za akustičnu izolaciju, razgradivi spremnici pa čak i elementi za zelenu infrastrukturu poput laganih supstrata za urbane vrtove. U nekim europskim gradovima testira se i primjena micelija u filtraciji otpadnih voda, gdje gljive razgrađuju organske zagađivače. Ovakva rješenja pokazuju da bi gljive mogle postati važan alat u razvoju kružnih i ekološki prihvatljivih komunalnih sustava.