Europska unija priprema novi Akt o kružnom gospodarstvu koji bi trebao značajno promijeniti način upravljanja ambalažnim otpadom i resursima, no trenutačno se oko njegovog sadržaja vodi intenzivna rasprava između industrijskih i ekoloških organizacija. Glavna točka prijepora jest odnos između zaštite jedinstvenog europskog tržišta i ambicioznih nacionalnih ekoloških ciljeva. Organizacija Europen, koja predstavlja sektor ambalaže, smatra da se novi zakon mora temeljiti isključivo na načelima unutarnjeg tržišta kako bi se osigurala harmonizacija pravila i slobodno kretanje sekundarnih sirovina. Upozoravaju na to da su trenutačne razlike među državama članicama goleme, pri čemu mnoge još uvijek odlažu više od 30 posto komunalnog otpada na odlagališta, što izravno usporava prelazak na kružni model i stvara nelojalnu konkurenciju.

S druge strane, Europski ured za okoliš tvrdi da se argument jedinstvenog tržišta često zloupotrebljava kako bi se usporile nacionalne inicijative za smanjenje otpada i zagađenja. Smatraju da novi akt previše pažnje posvećuje recikliranju, dok zanemaruje ključne stupove hijerarhije otpada poput prevencije, ponovne uporabe i popravka. Naglašavaju da države članice moraju zadržati pravo na uvođenje strožih mjera koje nadilaze minimalne zahtjeve Europske unije kako bi postigle stvarne promjene u sustavima gospodarenja otpadom. Također se traži stroža kontrola uvezenih reciklata i jasna metodologija izračuna recikliranog udjela u proizvodima kako bi se spriječilo manipuliranje ekološkim tvrdnjama.
Za subjekte u komunalnim i gospodarskim djelatnostima ovi će propisi značiti nužnost brže prilagodbe operativnih sustava prikupljanja i razvrstavanja. Poseban fokus bit će na osiguravanju visoke kvalitete post-potrošačkog otpada, jer se planira uvođenje obveznih ciljeva za reciklirani sadržaj u ambalaži, ali i odvojeno praćenje bio materijala. Očekuje se da će novi zakonodavni okvir zahtijevati od komunalnih poduzeća veću učinkovitost u odvajanju kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za čistim sekundarnim sirovinama na europskom tržištu, dok će istovremeno morati odgovoriti na strože zahtjeve o smanjenju ukupne količine proizvedenog otpada po glavi stanovnika do 2030. godine.