Danas je zadnji dan UN-ove klimatske konferencije, koja se u poljskom gradu Katowice održava od 2. prosinca. Tri godine nakon donošenja Pariškog klimatskog sporazuma, predstavnici 197 zemalja u Poljskoj su raspravljali o tome kako mjere usvojene u Parizu provesti u praksi. Konferenciji su prethodile brojne studije koje upozoravaju na alarmantno globalno zagrijavanje, jer bi se „granični“ porast temperature od 1,5 Celzijeva stupnja mogao dogoditi već u narednih 12 godina.
Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da je čovječanstvo sada na putu zagrijavanja do katastrofičnih 3°C do kraja stoljeća. Želimo li zadržati zagrijavanje do 1,5°C, treba poduzeti niz drastičnih mjera, uključujući smanjenje emisije CO2 za 45% do 2030. godine te brojne druge promjene u energetici, urbanim sustavima, korištenju zemljišta te industrijskim procesima.
U okviru Konferencije održan je Talanoa dijalog koji je rezultirao Izjavom “Talanoa call for Action” kojom se poziva na hitnu i brzu mobilizaciju svih društvenih dionika kako bi se pojačali napori za ispunjenje ciljeva iz Pariškog sporazuma. Pariški sporazum je dragocjena vizija budućnosti, no za njegovu potpunu primjenu nužno je donijeti detaljna operativna pravila odnosno tzv. “Rule Book”. Posebno je važno da se pravila primjenjuju na sve stranke, uzimajući u obzir potrebnu fleksibilnost za zemlje u razvoju. Hrvatska poduzima napore kako bi dosegla cilj u smanjenju emisija za najmanje 40 % do 2030. godine, a isto tako prikuplja potrebne podatke i priprema godišnje izvješće o emisijama stakleničkih plinova, kazao je Igor Čižmek, pomoćnik ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja koji Hrvatsku predstavlja na ministarskom dijelu konferencije. Pomoćnik Čižmek izvijestio je o naporima Hrvatske koja u energetsku, niskougljičnu i krovnu razvojnu strategiju nastoji ugraditi ciljeve Pariškog sporazuma pokrivajući sve aspekte gospodarskog i društvenog razvoja.
Podsjetio je i na važnost održivog gospodarenja šumama kako bi se iskoristili potencijali biomase u niskougljičnom razvoju što predstavlja priliku za poljoprivredna gospodarstva. Pariški sporazum je okvir, a za njegovu punu primjenu nužno je donijeti detaljna operativna pravila tzv. rule book. Velika su razmimoilaženja u stajalištima razvijenih država i država u razvoju kako bi se to trebalo napraviti, kazao je Čižmek.
Istovremeno, u centru poljske rudarske industrije nekoliko tisuća aktivista za zaštitu okoliša, uz geslo “Marš za klimu: Probudite se! Vrijeme je da spasimo svoj dom!”, koračalo je ulicama poljskoga grada, pozivajući na to da kapital, a ne radnici i građani plaćaju cijenu borbe protiv klimatskih promjena i energetske tranzicije.