Zastarjeli energetski modeli, koji se temelje na korištenju fosilnih goriva do sredine stoljeća, ne smiju biti dio Niskougljične strategije RH, jednog od ključnih dokumenata za akciju protiv klimatskih promjena, kazali su povodom saborske rasprave predstavnici Zelene akcije.
“Hitan, ali pravedan, prelazak na niskougljični razvoj i oporavak jedini je mogući put”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije. Dodao je kako takva tranzicija, osim doprinosa rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brz i učinkovit iskorak ka društvu bez nejednakosti, a s otpornim i konkurentnim gospodarstvom. Iako je Hrvatska svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za zeleni razvoj, u Zelenoj akciji smatraju da je Niskougljična strategija sadržajno manjkava i neambiciozna.
U svojim projekcijama, ističu, strategija ne uključuje scenarij nulte emisije koji nas najkasnije 2050. godine dovodi do potpune dekarbonizacije, iako je javnosti predstavljen još prošle godine. “Ovo je ključno jer bi scenarij tzv. klimatske neutralnosti trebao biti naš razvojni pravac, a na koji se opredijelila i EU. No, njegovu integraciju u strategiju Hrvatska je odlučila odgoditi za nekoliko godina što je potpuno promašeno”, komentirao je Tomac.
Zelena akcija predlaže izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 posto do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i scenarija koji uključuju fosilna goriva. “Hrvatska treba odrediti točnu godinu kada će prestati koristiti fosilna goriva, uključujući ugljen i plin, u pojedinim sektorima i to mora biti puno prije 2050. godine”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.
Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije (OIE), potrebno je osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona i planova. “Smatramo da cilj od 65.6 posto za udio obnovljivih izvora do 2050. godine treba biti ambiciozniji kako bismo puno prije sredine stoljeća bili na 100 posto OIE u proizvodnji električne energije”, zaključio je Tomac.