SLABE AMBICIJE KORIŠTENJA EU FONDOVA: Zašto nismo ojačali komunalnu infrastrukturu?

Dinamika povlačenja sredstava iz EU fondova jedan je od ključnih izazova za  ovu i za protekle vlade, jer već pet godina nisu se uspjeli ispuniti vlastiti planovi i zacrtana dinamika korištenja EU novca. Tek se eskalacijom međukoalicijskih odnosa te slučajnim fokusom na rad pojedinih ministarstava otkriva, kako neke djelatnosti i sektori zapravo duboko stagniraju, odnosno loše povlače sredstva iz EU fondova.

Sve do nedavno komunalni sektor je označavan kao jedan od ažurnijih korisnika europskog novca, no jasno je kako se radi o staroj slavi, jer su “davno“ završeni Marišćina i Kaštijun te nekoliko većih aglomeracija i pročistača, koji su povukli ozbiljan novac iz Bruxellesa. Ima i individualnih, vrlo pozitivnih slučajeva, budući da se neke JLS jako trude povući sve što je raspisano i raspoloživo, iz nacionalnih ili EU izvora. Međutim, generalno gledajući, tek je moda ugovaranja i planiranja obuzela komunalni sektor, umjesto da se na veliko gradi i da se  EU novac intenzivno isplaćuje na račune općina i gradova. Previše je planova i projekata u pripremi, a premalo konkretnih ulaganja i „buke bagera“, stoga i ne čudi generalni podatak od tek 14% iskorištenih sredstava u državi te o mogućnosti da se čak 68 mlrd. KN iskoristi do 2023., odnosno u roku od 4 godine.

Mnogi stručnjaci upozoravaju kako će veliki dio tog novca propasti, odnosno ostati neiskorišten. Nitko danas, pod očiglednim pritiskom slabih rezultata, kada se dnevno politički pritišće načelnika, ali i direktore komunalnih tvrtki na potrebu ambicioznijeg povlačenja,uopćene govori o mogućnostima povrata isplaćenih EU sredstava, ako ona neće biti pravilno iskorištena, a svjedoci smo kako već ima te da će biti takvih slučajeva. Tu su i famozni indikatori kojima trebamo opravdati uloženo i Bruxellesu predočiti konkretne koristi od korištenja europskog novca. Stječe se dojam kako bi  komunalni sektor trebao i mogao biti predvodnik novog intenzivnog vala korištenja EU novca, ali za to trebaju desetine i stotine raspisanih natječaja i vrlo proaktivno djelovanje nadležnih tijela i institucija. Prvi kvartal 2019. pokazuje kako ova godina može biti prava prekretnica i kako možemo postići enorman napredak ili će mnogi morati priznati fijasko.

Komentiranje nije dozvoljeno.