Navodni planovi hrvatskih vlasti da radioaktivni otpad odlažu na Trgovskoj gori, osim što godinama nailazi na otpor lokalne zajednice, predstavlja i dodatan politički problem zbog blizine granice sa susjednom BiH te procjene opasnosti za okoliš i opstanak više od 230 tisuća ljudi koji žive s obje obale rijeke Une.
Već se tradicionalno ista tema često spominje pred izbore, koji su u BiH upravo pred vratima. O ozbiljnosti samog prijepora svjedoči činjenica da se svojevremeno spominjala i međunarodna arbitraža, kao i pokretanje međudržavnog spora. Hrvatska bi najkasnije do 2023. trebala početi skladištiti svoju polovinu radioaktivnog i nuklearnog otpada iz Krškog – gotovo 30 m3 godišnje, koji se dosad skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke, čiji je kapacitet gotovo popunjen. Taj otpad se, inače, šalje na spaljivanje u Švedsku i Francusku, odakle se vraća kao pepeo, koji je također radioaktivan, ali je manje zapremnine.
U Krškom je za sada smješteno 2.000 m3 otpada. Ovo pitanje se nedavno ponovno aktualiziralo u medijima zbog činjenice da hrvatska strana krajem prošle godine nije prihvatila prijedlog Slovenije da lokacija zajedničkog odlagališta bude u Vrbini u Sloveniji, nedaleko same nuklearke Krško. Kako pišu lokalni mediji, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je iz nekoliko izvora dobilo neslužbene informacije da je Hrvatska prolongirala odluku o izgradnji vlastitog odlagališta na Trgovskoj gori za 2022. godinu. Zasad nema službenih informacija iz Hrvatske.