GRAĐEVINSKI OTPAD ODLAGAT ĆE SE U RESNIKU: Privremeno rješenje tijekom poslijepotresne obnove

Na sjednici Skupštine Grada Zagreba gradski su zastupnici odlučili da će se građevinski otpad od poslijepotresne obnove privremeno odlagati u Resniku. Zamjenik gradonačelnika, Luka Korlaet, navodi da će na privremeno odlagalište pristizati sveukupan materijal nastao u postupku poslijepotresne obnove i da će se s istim postupati odgovorno i savjesno. Odlagalište će se nalaziti na nenaseljenim građevinskim zemljištima u Resniku, usprkos negodovanju dijela stanovnika Resnika i opozicije.

„Detaljno je opisano kako se materijalom gospodari, kako je on razvrstan, u kakve frakcije idu beton, drvo ili metal. Oporabljuje se sve što se može oporabiti, a manji dio ostaje deponiran. S materijalom se postupa maksimalno odgovorno. Sva mehanizacija, drobilice i separatori u ekološkom su smislu nesrazmjerno prihvatljivija opcija od onoga što smo imali u procesu prethodnih godina. Imat ćemo javnu nabavu, kako za projektiranje tako i za izvođenje lokacije. I tu smo maksimalno fer i transparentni“, kazao je.

Zastupnici su se na skupštini osvrnuli i na problematiku Jakuševca, kao i ilegalnih deponija. Zastupnik HDZ-a, Mislav Herman, upozorio je da Sporazum za održavanje deponija na Jakuševcu istječe. „Prema našim informacijama, nikakva pripremna dokumentacija za raspisivanje novoga međunarodnog ugovora, koji je težak oko 250 milijuna kuna, do današnjeg dana nije napravljena. Što će se dogoditi 29. prosinca kada postojeći ugovor istekne? Dogodit će se Napulj!“

Gordana Rusak, zastupnica Stranke rada i solidarnosti otvorila je pitanje o biootpadu u Zagrebu, za kojeg tvrdi da se u potpunosti nepropisno odlaže na deponijima. „Biootpad koji su naši građani marljivo sakupili, zakopava se na Jakuševcu, što je protivno zakonu. Protuzakonite odluke vam očito nisu strane, ali sad se čini da vam nije strano ni protuzakonito djelovanje“, poručila je gradonačelniku zastupnica Rusak.

Gradonačelnik Tomašević odgovorio je da u prvih 5 mjeseci ove godine u biootpadu imamo 5.394 tone čistog biootpada. Uz čisti, spominje i 5.600 tona kontaminiranog biootpada, iz kojeg se može uspješno izdvojiti još 866 tona, a ostatak ide na odlagalište. Nadodao je i kako se na odlagalištu provode svakodnevne inspekcije.

Komentiranje nije dozvoljeno.