EUROSTAT OBJAVIO: Hrvatska je vodeća u EU po obnovljivim resursima slatke vode

Eurostat je statistike o vodama pripremao krajem 08.2023. a podaci su ažurirani 10.10. ove godine. Posljednjih desetljeća se uočava trend kako je sve veći udio stanovništva EU priključen na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. U izvješću koje se nalazi na poveznici https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Water_statistics navode se podaci o priključenosti za svaku zemlju članicu. Nažalost, tek je svako drugo kućanstvo bilo priključeno na barem sekundarne gradske pročišćivače samo na Malti i u Hrvatskoj (31%), dok su slični podaci prikupljeni za Island, Albaniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, odnosno na države nečlanice EU-a. Ostali podaci prikazuju podatke o udjelu stanovništva priključenog na barem sekundarne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i oni uopće nisu loši. Priključenost na sekundarne uređaje je uobičajeno prihvatljiva razina zaštite okoliša, osim ako se vode koje se primaju na obradu ne nalaze u nekom osjetljivom području. Taj je udio općenito rastao tijekom proteklih desetljeća i bio je iznad 80 % u polovici država članica EU-a za koje su dostupni noviji podaci (mješovite referentne godine). Udio stanovništva priključenog na barem sekundarni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čak je znatno porastao i sad a iznosi 95 % i više u čak šest država članica (Danska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Austrija i Švedska), kao i u Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
S druge strane nisu svi pokazatelji za Hrvatsku loši! Među zemljama EU-a Hrvatska ima najviše obnovljivih resursa slatke vode (s dugogodišnjim prosjekom od 30 000 m³ po stanovniku), a slijede je Finska (19 900 m³), Latvija (19 400 m³) i Švedska (18 900 m³). Poznato je kako je voda neophodna za život, nezamjenjiv je resurs za gospodarstvo, a također igra temeljnu ulogu u ciklusu regulacije klime. Upravljanje i zaštita vodnih resursa, ekosustava slatke i slane vode te vode koju pijemo i u kojoj se kupamo stoga je jedan od temelja zaštite okoliša.
Zbog toga je vodna politika EU-a u posljednjih 30 godina usmjerena na zaštitu vodnih resursa, osiguravajući da je kvalitetna voda, u dovoljnim količinama, dostupna za sve zakonite upotrebe. Trenutno stanje opisano je u petom izvješću o provedbi (2019.) Okvirne direktive o vodama (2000.), središnjeg dijela ekološkog zakonodavstva koje se odnosi na europske vode. Nedavni uvid u kvalitetu postojećeg zakonodavstva EU-a vezanog uz vodu i perspektive za njegov budući razvoj nudi Provjera prikladnosti Okvirne direktive o vodama i povezanog zakonodavstva (2019.).