Iako aktualne, rasprave o decentralizaciji u Hrvatskoj su ili površne ili se vode oko pitanja oko kojih ne postoji konsenzus, što cijeli proces dovodi u slijepu ulicu. S ciljem utvrđivanja statusa učinjenih koraka prema decentralizaciji i mogućim smjerovima u kojima bi se taj proces trebao kretati u budućnosti, u Varaždinu je 14.3.2018. održan stručni skup na kojem su predstavljeni rezultati anketnog istraživanja provedenog među općinama i gradovima od listopada 2017. do siječnja 2018. godine.
Ovo je prvi u nizu skupova kao dio istraživačkog projekta Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zaklade Friedrich-Ebert i Udruge gradova o stanju i perspektivi decentralizacije u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo da je potrebno voditi smislenu politiku decentralizacije, ali i da ta politika u sadašnjem stanju velike podkapacitiranosti jedinica lokalne samouprave neće polučiti značajne rezultate ukoliko se prevladavanju ograničenja ne pristupi na odgovarajući način. Neadekvatan sustav financiranja, slabe kapacitete i nezadovoljavajuću pravnu regulativu JLS su navele kao najveće probleme decentralizacije. Ključna područja u kojima bi trebalo započeti proces su upravljanje državnom imovinom, poljoprivreda i gospodarski razvoj.
Indikativno je da čak trećina ispitanih jedinica (32%) ne želi preuzeti decentralizirane funkcije ni u jednom od upravnih područja. Rezultate anketnog istraživanja predstavio je izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, a o decentralizaciji su iz perspektive jedinica lokalne samouprave govorili gradonačelnici i općinski načelnici, kao i predstavnici znanstvene zajednice.