Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke predstavljena je studija „Analiza poslovnih podataka komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke“, koju je izradio Centar za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci. Studija pruža sveobuhvatan pregled stanja komunalnog sustava i smjernice njegovog razvoja do 2030. godine. Ključne nalaze vijećnicima je predstavio dr. sc. Damir Juričić, ističući da komunalne usluge nisu tržišni proizvodi te da je financijska održivost preduvjet stabilne i kontinuirane isporuke javnih usluga, uz socijalnu priuštivost i transparentnost troškova. Nastavi čitati →

Grad Jastrebarsko provodi detaljnu analizu prijedloga nove cijene javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koju je podnijela tvrtka EKO‑FLOR PLUS d.o.o. kao davatelj usluge. Analiza, sastavljena prema propisima Zakona o gospodarenju otpadom, ima za cilj ocijeniti ekonomsku opravdanost predloženih cijena te usklađenost s propisanom strukturom cijene koja uključuje fiksni dio (obveznu minimalnu javnu uslugu) i varijabilni dio (ovisno o količini miješanog otpada). Iz dokumenta proizlazi da su troškovi obrade, prijevoza i zbrinjavanja otpada te sakupljanja selektivnog i glomaznog otpada u posljednjih nekoliko godina znatno porasli. Ovaj rast daleko nadmašuje prihode koji se ostvaruju naplatom usluge. Primjerice, trošak obrade miješanog komunalnog otpada porastao je za više od 200 posto u usporedbi s ranijim godinama, dok su troškovi sakupljanja selektivnog otpada gotovo utrostručeni. Nastavi čitati →

Troškovi osnovnih komunalnih usluga, uključujući opskrbu vodom, grijanje i odvoz smeća za stan od 85 m², znatno se razlikuju diljem Europe. Prema podacima Deutsche Bank objavljenim u Euronewsu, najniže cijene komunalnih usluga zabilježene su u Istanbulu, oko 68 EUR mjesečno, dok su najviše u gradovima poput Münchena, gdje iznose oko 370 EUR. Među zemljama Europske unije najpovoljnije komunalne usluge imaju stanovnici Helsinkija s prosječnih 115 EUR, dok se u sjevernoj i zapadnoj Europi bilježe znatno veći troškovi. Gradovi poput Frankfurta i Berlina plaćaju više od 330 EUR mjesečno, a u Londonu i Edinburghu cijene su također visoke. U proteklih pet godina troškovi komunalnih usluga u nekim europskim gradovima porasli su za više od 100 posto, što dodatno opterećuje kućne budžete. Nastavi čitati →

U nizu hrvatskih gradova komunalne usluge ulaze u razdoblje osjetnog rasta cijena, što sve snažnije otvara pitanje održivosti poslovanja komunalnog sektora. Rijeka je već početkom godine donijela odluku o znatnom povećanju cijena odvoza otpada, dok je Opatija podigla komunalnu naknadu. Karlovac je najavio više cijene vode i komunalnih davanja, a Đurđevac je povećao komunalnu naknadu za čak 50 posto. U Kutini je Moslavina d.o.o. donijela nove cijene vodnih usluga koje stupaju na snagu početkom veljače 2026., dok Zagreb priprema korekcije cijena vode, otpada i komunalne naknade nakon dugog razdoblja mirovanja. Iako se razlozi razlikuju od grada do grada, zajednički nazivnik je isti: rast troškova, inflacija, ulaganja u infrastrukturu i sve veći pritisak na komunalna društva koja se bore održati kvalitetu usluge. Nastavi čitati →

Rastući troškovi i sve izraženiji pritisci na održivost sustava ponovno su u fokus stavili pitanje formiranja cijena komunalnih usluga u Hrvatskoj. Cijene komunalnih usluga danas se temelje na načelu pokrića stvarnih troškova, pri čemu komunalna društva izrađuju prijedloge cijena na osnovi operativnih rashoda, troškova rada, održavanja i razvoja infrastrukture. Struktura cijene pritom najčešće uključuje fiksni i varijabilni dio, ovisno o prirodi usluge i mogućnosti preciznog mjerenja potrošnje. Međutim, ubrzani rast cijena energenata, inflatorni pritisci, povećanje plaća te sve veće potrebe za ulaganjima u modernizaciju i usklađivanje s regulatornim zahtjevima dovode u pitanje dugoročnu održivost postojećih cjenovnih modela. U takvim okolnostima, odgađanje korekcija cijena može rezultirati smanjenjem kvalitete usluge i ugrozom stabilnosti sustava. Nastavi čitati →

Osnovne komunalne usluge često u europskim prijestolnicama prelaze 250-300 EUR mjesečno u skupim gradovima poput Amsterdama i Beča, dok samo odvoz otpada može koštati oko 13-15 EUR mjesečno, u pojedinim ruralnim područjima ili slabije razvijenim gradovima. Cijene električne energije najviše su u zemljama poput Njemačke, Belgije i Danske, dok su troškovi kućanstava porasli su za 5% u razdoblju 2022.-2026. Komunalne usluge (energija, voda, otpad) su osnovni mjesečni računi kućanstava, jer upravo izdaci za struju, plin i vodu pokazuju značajne razlike među gradovima. Primjeri skupih područja unutar EU-a uključuju Varšavu (327 EUR), Beč (304 EUR), Prag (286 EUR) i Amsterdam (275 EUR). Troškovi električne energije i plina su znatno viši u razvijenim državama, budući kako su cijene električne energije za kućanstva najviše upravo u zapadnoj Europi, stoga Njemačka, Belgija (35,7 EUR/100 kWh) i Danska (34,9 EUR/100 kWh) bilježe najviše cijene energenata za domaćinstva, a prema ciljanoj analizi koju je proveo Euronews.com. Nastavi čitati →

Hrvatska je od 6. ožujka 2026. bogatija za 13. park prirode, Zagorske gore. Odluka Hrvatskog sabora o proglašenju ovog područja zaštićenim, na površini od 300,87 km², predstavlja ključan iskorak u očuvanju bioraznolikosti, ali i novi okvir za lokalni održivi razvoj. Nastavi čitati →

Grad Zagreb učinio je značajan iskorak u implementaciji Smart City rješenja pokretanjem postupka javne nabave za izradu Prometnog portala, projekta vrijednog 3 mil. EUR. Riječ je o jedinstvenoj digitalnoj platformi koja će objediniti prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o stanju u prometu u stvarnom vremenu, čime se hrvatska metropola svrstava uz bok modernim europskim pametnim gradovima. Planirana provedba projekta traje devet mjeseci, što znači da će od iduće godine građani putem web stranice ili aplikacije imati izravan uvid u ključna raskrižja putem video prijenosa. Osim vizualnog praćenja, portal će služiti kao središnje mjesto za informacije o privremenim regulacijama prometa, kako za osobna vozila, tako i za sustav javnog prijevoza. Nastavi čitati →

U Zagrebu je održana dodjela nagrade XENA – Žena godine u energetici, koju dodjeljuje udruga XEnergy radi promicanja vidljivosti i utjecaja žena u energetskoj tranziciji. Nagrada ističe stručnjakinje koje su svojim radom i projektima dale značajan doprinos razvoju energetskog sektora, modernizaciji infrastrukture i primjeni održivih rješenja. Ovogodišnja dobitnica je Martina Tuschl, direktorica Sektora geotermalne energije u Agenciji za ugljikovodike, nagrađena za strateško vođenje projekata razvoja geotermalne energije za toplinarstvo u Hrvatskoj. Pod njezinim vodstvom realizirane su istražne geotermalne bušotine te se planira njihovo povezivanje s toplinskim sustavima u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima, što predstavlja važan korak u korištenju domaćih obnovljivih izvora energije. Među finalistkinjama su bile i Maja Pokrovac iz udruge OIEH te Ana Mandić iz Končara. Nastavi čitati →

U Japanu, zemlji poznatoj po inovativnom pristupu ograničenom prostoru, sve je više primjera pretvaranja krovova višekatnih garaža u zelene površine. Umjesto betonskih ploha koje pojačavaju efekt toplinskih otoka, na krovovima se postavljaju lagani supstrati, travnjaci, grmlje i nisko raslinje, stvarajući svojevrsne „lebdeće vrtove“. Takva rješenja donose višestruke koristi: smanjuju temperaturu zraka, filtriraju zagađenje, upijaju oborinske vode i povećavaju bioraznolikost u gusto izgrađenim četvrtima. Osim ekoloških učinaka, ove zelene površine unose mir i vizualnu kvalitetu u urbani prostor te poboljšavaju doživljaj korisnika parkirališta. Iako nisu prisutne na svakoj garaži, japanski primjeri pokazuju kako se postojeća infrastruktura može pretvoriti u vrijedan javni resurs bez velikih građevinskih zahvata. Nastavi čitati →