Više od 100 predstavnika komunalnih tvrtki, gradova i općina te državnih institucija sudjelovalo je na konferenciji „Tehnologije za otpad i recikliranje“, održanoj jutros u hotelu Westin. Zaključeno je kako uspješna uspostava modela kružnog gospodarenja otpadom zahtjeva upotrebu inovativnih i pametnih tehnoloških rješenja koja mogu pomoći u ubrzavanju tranzicije i dostizanju zacrtanih EU ciljeva.
Na konferenciji se raspravljalo o aktualnostima i izazovima u području komunalne infrastrukture i opreme pa su tako obuhvaćene teme kao što su sortirnice i kompostane, reciklažna dvorišta, drobilice i pametni spremnici, komunalna vozila, ali i digitalizacija sektora.
Načelnica Sektora gospodarenja otpadom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić na samom je početku izrazila zadovoljstvo velikim brojem okupljenih i prilici za raspravu o aktualnostima u sektoru. Tako je istaknula nove i nadolazeće natječaje, kojima je cilj unaprijediti gospodarenje otpadom u RH. Kazala je kako su trenutno u tijeku tri javna poziva, a koji se tiču sanacije divljih odlagališta, uklanjanja olupina vozila iz mora na otocima te smanjenja korištenja jednokratne plastike u nacionalnim i parkovima prirode. „Osim ovih poziva, jučer je najavljen i poziv za veće korištenje obnovljivih izvora energije. Bit će otvoren 30. ožujka, a na njega se mogu prijaviti i komunalne tvrtke“, istaknula je Čilić te nadodala kako se uskoro očekuju i pozivi vezani uz edukaciju korisnika, financiranje komunalne opreme i vozila na alternativna goriva te jačanje kapaciteta oporabitelja otpada.
Direktor zagrebačke Čistoće Davor Vić govorio je o izazovima u gospodarenju otpadom u Zagrebu te istaknuo kako veliki gradovi imaju mnogo više izazova u odnosu na manje sredine. „U velikim gradovima je gospodarenje otpadom multidisciplinarno i slojevito. Svaki koncept koji se pokaže uspješnim u velikom gradu može se primjenjivati i u malim gradovima, ali vrlo rijetko se može obratno“, rekao je Vić. Nadodao je i kako u Zagrebu ima dovoljno znanja i stručnosti za rješavanje problema otpada te istaknuo kako trenutno traže optimalno rješenje za napuštanje odlaganja otpada.
Direktor međimurske tvrtke Tehnix d.o.o. Đuro Horvat kazao je kako se Hrvatska sve brže kreće prema europskim ciljevima u zaštiti okoliša. „Sretan sam i ponosan što Hrvatska ide u smjeru zaštite okoliša. U roku od dvije to tri godine izgradili smo više od 100 reciklažnih dvorišta, a koja mogu biti primjer drugima u Europi“, naglasio je te nadodao kako je infrastruktura gospodarenja otpadom jedna od najsloženijih komunalnih infrastruktura uopće. Također, kazao je i kako je aktualna kriza prilika za ovaj sektor jer je otpad i gospodarski i energetski resurs.
S činjenicom da Hrvatska ide u dobrom smjeru složio se i Mario Roboz iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. „U zadnjih 10 do 12 godina imamo napredak koji je vidljiv iz aviona i moramo zadržati tu brzinu jer su pred nama ambiciozni ciljevi“, istaknuo je i nadodao kako je zaštita okoliša financijski zahtjevan proces. „Troškovi za postizanje tih ciljeva su veći u odnosu na odlaganje otpada na odlagališta. Zaštita okoliša košta“, rekao je Roboz. Istaknuo je i kako su trenutno u izradi pravilnici o ambalaži, gospodarenju otpadom i odlagalištima, a osvrnuo se i na temu nedostatka kadrova u sektoru za otpad. „Iako je Ministarstvo veliko, broj djelatnika u sektoru za otpad pada. Bili bismo mnogo agilniji kad bi naš sektor brojčano ojačao“, zaključio je.
Ivica Karoglan, direktor splitske Čistoće kazao je kako u Splitu imaju 50 milijuna kuna ulaganja u gospodarenje otpadom te da im je realni cilj 50% odvajanja do kraja mandata. „Primjenjujemo moj samoborski model kroz koji je Samobor u dvije godine došao do udjela odvojenog prikupljanja otpada od 35% u samo dvije godine, i to s polovicom potrebne infrastrukture“, naglasio je. Osvrnuo se i na temu energetske oporabe koja je i dalje tabu tema u Hrvatskoj, istaknuvši kako „bez energetske oporabe nećemo uspjeti dostići EU ciljeve“.
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici komunalnog sektora iz Slovenije, koji su podijelili slovenska iskustva u gospodarenju otpadom. Nenad Duvnjak iz mariborske tvrtke Snaga kazao je kako se u njihovom gradu odlaže svega 20% otpada. „Slovenija se trudi uvesti tehnologije iz nama sjevernijih zemalja, ali na kraju sve ovisi o mentalitetu. Sve ide od nas i naših navika“, rekao je i pozvao prisutne da ih slobodno posjete u Mariboru kako bi se uživo upoznali s njihovim načinom gospodarenja otpadom.
Kao pozitivni primjer ulaganja u komunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj istaknut je Grad Bjelovar, koji trenutno ima gotovo 100 milijuna kuna investicija u komunalni sektor. Pročelnica za komunalne djelatnosti Kristina Kocur kazala je kako su uspjeli zaokružiti proces gospodarenja otpadom. „Mi smo se prijavljivali na sve natječaje. Prvo reciklažno dvorište izgradili smo 2016. godine. Sada gradimo sortirnicu i kompostanu, a u planu nam je i centar za ponovnu upotrebu. Također, obnovili smo i vozni park s dva nova komunalna vozila“, kazala je Kocur i dodala kako bi idući cilj mogao biti status Zero Waste grada.
Pozitivan primjer je i Baranjska čistoća, čiji je direktor Damir Paulić istaknuo važnost ulaganja u nove tehnologije. „Treba istaknuti digitalizaciju zatvorenih sustava postrojenja i različitih uređaja, što znači da su raznorazni autonomni uređaji digitalno kontrolirani. Primjerice, mi smo nabavili pet novih kamiona koji su na višoj tehnološkoj razini i u kojima su brojni upravljački analogni mehanizmi zamijenjeni digitalnim. Oni su nam omogućili znatno smanjenje potrošnje goriva, odnosno i do 30% manje”, rekao je Paulić. S ključnom ulogom digitalizacije složio se i gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček. „Budućnost je stigla. Nisu više bitni veliki i mali, već tko je brži i tko će u tom procesu prvi ugrabiti priliku“, zaključio je.