Zbog pandemije Covida-19, prvi put u povijesti Dan planeta Zemlje jučer je obilježen pretežito online aktivnostima, internet kampanjama i mnogobrojnim objavama na društvenim mrežama. Tijekom 24 sata održano je tisuće online razgovora, upućeni su pozivi na akciju, organizirane video poduke i pokrenute su mnogobrojne nove aktivnosti nadležnih institucija, aktivističkih grupa i nevladinog sektora. Ove su godine glavna tema bile klimatske promjene, a obilježavanje se održalo pod sloganom „Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica“.
Prvi Dan planeta Zemlje obilježen je još davne 1970., a pokrenuo je val akcija, uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD-u te stvaranje Agencije za zaštitu okoliša (EPA). Ova obljetnica i dalje ima veliki međunarodni značaj pa je tako UN 2016. godine odabrao upravo 22.04. kao dan kada je na snagu stupio povijesni Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Da je tema klimatskih promjena danas aktualnija nego ikad prije potvrđuje i činjenica da je krajem prošle godine EU predstavila svoj do sada najambiciozniji projekt – Green Deal. Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent.
Mladi postaju glavni promotori klime – slučaj Greta
Klimatske promjene sve više ulaze u fokus javnosti zahvaljujući i mlađim generacijama koje su održale klimatske prosvjede diljem svijeta, na inicijativu mlade Šveđanke Grete Thunberg. – Gori nam kuća. Rješavanje klimatske krize je jedan od najvećih izazova u povijesti čovječanstva. Ne smijemo se nadati, moramo osjetiti strah i djelovati. Moramo se ponašati kao da nam gori kuća jer je upravo to i istina – poručila je Thunberg i nadodala kako je koronavirus prilika da „krenemo novim putem“. – Ako jedan virus može uništiti gospodarstva za nekoliko tjedana, to pokazuje da ne razmišljamo dugoročno i da ne uzimamo te rizike u obzir – zaključila je Greta.
EU stvara priliku za zeleno gospodarstvo kako bi se spasio planet
S time se slažu i potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans i Bertrand Piccard, osnivač i predsjednik Solar Impulse Fondacije, koji su u svom prigodnom tekstu poručili kako bi se nakon epidemiološke krize trebali okrenuti zelenom gospodarstvu. – Čim izađemo iz ove krize, morat ćemo ponovno pokrenuti gospodarstvo što je brže moguće. Moramo pokrenuti proizvodnju i proizvodne linije, kako bi se ljudi vratili na posao i ponovno zarađivali dohodak. Ipak, imamo izbor: očajnički se boriti da se vratimo na prijašnje stanje ili pokušamo pronaći bolje rješenje – poručili su i istaknuli kako su dvije opcije između kojih biramo sporo, linearno i zagađivačko gospodarstvo koje iscrpljuje prirodne resurse te kružno, održivo i visoko konkurentno gospodarstvo s kvalitativnim rastom. – Takvo bi gospodarstvo stvorilo mnogo više radnih mjesta i povećalo naš BDP mnogo više nego stari način – ističu i napominju kako Zeleni plan nije luksuz koji si ne možemo priuštiti. – Zeleni plan je strategija rasta kojom se ujedno štiti okoliš. OIE i čiste tehnologije su ogromna ekonomska i industrijska prilika koja ima svjetliju budućnost od povratka ekonomiji koja se temelji na fosilnim gorivima i koja je neizvjesna i nepredvidiva. Zašto je to tako? Zato što se čiste tehnologije same isplaćuju, zahvaljujući uštedi energije i resursa koje nude – naglašavaju Timmermans i Piccard i zaključuju kako ulaganje u ovu infrastrukturu nije trošak, već investicija.
Hrvati se nisu proslavili: Zašto ne vjerujemo kako su klimatske promjene ozbiljan problem?
Vrlo je zanimljivo istraživanje koje je nedavno provelo svjetsko udruženje za istraživanje tržišta WIN International u suradnji s Medianom Fides, a koje pokazuje kako Hrvatska ima još puno posla na mijenjanju svijesti građana o štetnosti klimatskih promjena. Istraživanje je provedeno među 30.000 ljudi iz 40 zemalja svijeta, a pokazuje kako samo 70,4 posto Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudskog djelovanja. Od nas su gori samo Pakistan (62 posto) i Kina (56,8 posto). Istovremeno, samo 30 posto ispitanika iz Hrvatske izjasnilo se potvrdno da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja, da je rezultat ljudske aktivnosti, da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju te da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena. Ispitanici svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem u visokom postotku složili su se da je globalno zagrijavanje posljedica ljudske aktivnosti (84,4 posto) te da predstavlja ozbiljnu prijetnju čovječanstvu (84,5 posto).
Što možemo zajedno napraviti? Akcije i promjene kreću od pojedinaca
Neosporno je kako slijedi još puno napora u dostizanju zelene budućnosti. Međutim, prvi koraci već su napravljeni. Čelnici EU pokazali su spremnost i Zelenim planom napravili povijesni presedan. Zagađivačkim načinom života i „prljavom“ industrijom dotaknuli smo dno i vrijeme je da se okrenemo zelenim alternativama dok još nije kasno. Svijest građana veća je nego ikad prije i sad je prilika za temeljite promjene. Možemo krenuti od sebe – smanjimo otpad, reciklirajmo, zamijenimo plastiku održivim višekratnim alternativama, štedimo energiju i zasadimo pokoje drvo. Naše „male“ akcije su puno veće nego što se na prvu čini. I ne zaboravite – promjene kreću od pojedinaca!