Časopis Komunal je i ove godine organizirao Komunalne dane na Lošinju 2025, već tradicionalni stručni skup koji je od 01.-03.12. okupio predstavnike JLS, komunalnih poduzeća, javnog i privatnog sektora te stručnjake iz područja energetike, urbanizma, prometa i održivog razvoja. Komunalni dani održali su se u hotelu Punta u Velom Lošinju uz potporu Grada Malog Lošinja, TZ Malog Lošinja, kao i društva Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o., a uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, kao i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Komunalni dani su se i ove godine programski nadovezali na tri važne komunalne teme koje objedinjeno obrađuju ključne izazove suvremenih komunalnih sustava – od energetske tranzicije i urbanog planiranja, pa sve do pametne mobilnosti. Osnovni cilj je bio potaknuti razmjenu znanja, iskustava i inovativnih rješenja koja doprinose razvoju održivih, digitalno povezanih i energetski učinkovitih zajednica.
ZELENO PROJEKTIRANJE
Zeleni pristup projektiranju predstavlja temelj suvremenog urbanog razvoja! Održivi urbanizam i zeleni koncepti u planiranju razvoja urbanih područja dominiraju već više od jednog desetljeća u europskim stručnim raspravama, ali se u praksi u Hrvatskoj dosta stidljivo implementiraju, stoga su kroz primjere dobre prakse i rasprave istaknuti važnost zelenog – pametnog planiranja prostora, digitalnih alata poput GIS-a i digital twins rješenja, te integracija prirodnih elemenata u urbano tkivo.
PREDSTAVLJEN JE I KONKRETAN POZIV ZA ZELENU INFRASTRUKTURU
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 13. listopada 2025. godine Poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., specifičnog cilja RSO2.7. Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima te smanjenje svih oblika onečišćenja. Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva iznose 71mil. EUR.
Cilj Poziva je potaknuti razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz pružanje potpore u provedbi projekata na lokalnoj razni koji su identificirani u strategijama zelene urbane obnove. Podnošenje projektnih prijedloga omogućeno je od 12. prosinca 2025. do 24. srpnja 2026. godine putem informacijskog sustava e-Kohezija. Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave (JLS) i jedinice područne (regionalne) samouprave (JP(R)S).
Tematske cjeline su obuhvaćale nastavak prošlogodišnjih tema, odnosno rasprava i afirmaciju pojma zeleni – pametni gradovi. Posebno je apostrofirana održiva zelena infrastruktura poput drvoreda, parkova, urbanih vrtova te zelenih krovova, a najviše iskustava i preporuka iznijeto je oko sadnje (presađivanja) stabala u različitim urbanim okolnostima.
Izvod iz rasprave:
Ante Vranješ, manager za održivost, Jadranka d.d. Mali Lošinj – Rijetki hotelijeri shvaćaju važnost zelene infrastrukture „jer ako nam u nepogodi strada hotel, to se brže može obnoviti nego ako nam izgori šuma, jer to značajno mijenja vizuru destinacije“. Zelenilo šireg gradskog područja treba redovito stavljati u plan obnove, jer su neke šume, poput našeg Čikata značajno ostarjele i tu nam trebaju strana iskustva.
Fran Poštenjak, direktor, Arboring d.o.o. – Nažalost, u poslovima urbane hortikulture postoji dosta slučajeva nestručne i neodgovarajuće sadnje. Moramo biti oprezni oko uvoza sadnog materijala, jer ćemo uvozom druge genetske osnove ugroziti naš dosadašnji rad – desetljeća i stoljeća stručnog djelovanja će doći u pitanje, sve ono što je naša struka strpljivo radila, sve to uvozom lošeg materijala može biti degradirano i ugroženo. Posao sa zelenom infrastrukturom može biti i dosta lukrativan. Često se u medijima ističe kako postoji progresivna krivulja bitcoina, a slično je i s prinosima od zelene infrastrukture, bilo u urbanim prostorima ili u šumama.
Dragan Sudarević, načelnik, Općina Stari Jankovci – Dobro je da Vlada nastavlja s programima i javnim pozivima za proširenje zelenih površina. Imamo jedno značajno općinsko iskustvo oko ozelenjivanja – jer smo na 3.200 stanovnika u Općini posadili 3.600 stabala, na što smo bili dosta ponosni. Međutim, preko četvrtine stabala se ubrzo posušilo, a radilo se o javoru mliječu uvezenom iz Belgije. Sve više se nameće pitanje održivosti, a struka treba biti više konzultirana i trebaju biti korišteni njihovi savjeti pri donošenju sličnih odluka oko podizanja zelenih površina.
Kristina Hoffman, Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. – Palmina pipa, uvezeni štetnik je poprilično uništio palme na Lošinju, iako se dosta javnih i privatnih površina tretiralo različitim zaštitnim sredstvima, ali problem je bio što nisu svi odgovarajuće tretirali, pa se ovaj štetnik širio s palme na palmu. Postojalo je ozbiljan plan da ih spasimo, jer su palme dio našeg lošinjskog identiteta i obilježje našeg mediteranskog prostora.
Zaključci:
– Manager održivosti je novo zanimanje koje se pojavilo u zapadnim zemljama, a koriste ga velike kompanije koje sve više nastoje poslovati u skladu s principima održivosti, uz uvažavanje prirodnih značajki okoliša i okruženja, odnosno zelene politike EU-a i UN-a. Preporuka je da i općine i gradovi idu u istom smjeru te da ubuduće zapošljavaju stručnjake sa sličnim kvalifikacijama i za slične poslove koji su povezani s održivosti i sa zelenim projektima. Charter industrija, koja je posebno razvijena u RH ima dobru mogućnost da se ubuduće afirmira kroz temu održivosti.
– Prilikom dolaska turista u turistička mjesta sve se više izbjegavaju prevrući i prenapučeni gradovi i one destinacije koje su sve više podložne utjecaju klimatskih promjenama, budući da su gradske jezgre toplije za čak 5-6 stupnjeva, dok se istovremeno pogoršava zdravstveno stanje stabala (pod utjecajem štetnika ili insolacije), čak i u parkovima i kod zelene infrastrukture na periferiji.
– Zelena infrastruktura traži dosta stručnosti, stoga više energije treba usmjeriti na održavanje nego na samu sadnju, budući da bi temeljem pravila struke mortalitet stabala trebao biti manji od 5%, dok se sada uobičajeno posuši stabala čak na razini od 50-60%.
– Najava sadnje 3 mlrd. stabala do 2030. je vrlo ambiciozan cilj EU-a, stoga trenutno mnoge NGO organizacije iz 27 zemalja nastoje realizirati konkretne projekte. Radi se o kompleksnom projektu koji treba uključiti mnoge protagoniste u sadnju novog drveća i povećanje zelenih površina. Međutim, pošumljavanje zahtijeva intenzivnu suradnju svih uključenih dionika, a uspjeh uvelike ovisi o inicijativama na lokalnoj razini. Pojedinci, vlasnici zemljišta, rasadnici, udruge, tvrtke i javna tijela, poput gradova i regija, trebaju nastaviti poticanje čim više dionika za sudjelovanjem u ovoj značajnoj inicijativi.
SMART PARKING – BUDUĆNOST PARKIRANJA U GRADOVIMA
Pametno parkiranje postaje važan segment održive urbane mobilnosti. Časopis Komunal je tijekom ove godine potencirao predstavljanje novih tehnologija parkiranja, senzorskih sustava, digitalnih platformi i integracije s javnim prijevozom, kao i problematiku inozemne naplate potraživanja po osnovi naknada za parkiranje.
Tijekom konferencije organiziran je studijski posjet objektima parkirališne infrastrukture, a kojom upravlja tvrtka Lošinj usluge d.o.o., otvorenim javnim parkiralištima te unutar garaže Bočac. www.losinj-usluge.hr
Prezentaciju je održao Frank Pezer iz njemačke tvrtke ETI experts , a vezano uz naplatu DTK te uz druge mogućnosti naplate poreznih ili drugih potraživanja od korisnika koji žive u inozemstvu. Njihova grupacija je specijalist za naplatu parkiranja, iz Njemačke preko 50 zaposlenih šalje preko 5.000 pisama dnevno, posjeduju odlične reference na mnogim europskim tržištima. www.eti-experts.de
Izjave:
Bernard Nikolić, Lošinj usluge d.o.o. – Zadovoljni smo našim sustavom, iako je on sezonalnog karaktera. Tijekom turističke sezone parkiranje postaje izvor frustracije mnogih korisnika, ali na Lošinju uglavnom uspijevamo smanjiti gužve na otvorenim i zatvorenim parkiralištima, a garaža je dosta rasteretila problem parkiranja. Na otocima se također mogu očekivati znatna poboljšanja u parkiranju postepenim uvođenjem najnovijih tehnologija.
Anđelko Dobročinac, načelnik, Općina Tovarnik – Manje, ruralne sredine nemaju toliko izražen problem naplate parkiranja, jer naplata istog nije predviđena na javnim površinama. Problem je uočen u centru mjesta Tovarnik, jer nam u posljednje vrijeme kroz tri dana u tjednu stižu brojne stranke iz susjedne Srbije, zbog obavljanja različitih uredovnih poslova, što stvara veliku gužvu. Također, na razini Slavonije i istočne Hrvatske uočili smo veliki kaos koji je nastao u Osijeku, nakon što se ukinula naplata parkiranja. Postoje i ozbiljni problemi s napuštenim automobilima u pograničnom području.
Vedran Klačić, i4 Next Leasing / V-expert solutions – Oprema za komunalni sektor se može financirati putem lizinga s jamstvom proizvođača u vremenu trajanja ugovora, a za sve štete koje nisu pokrivene proizvođačkim jamstvom, nudimo vlastito prošireno jamstvo čime se pokrivaju štete i rizici koji mogu uslijediti tijekom korištenja objekta leasinga elektronskih uređaja. Cilj je da se korisnik liši rizika nastanka nepredviđenih troškova u slučaju pojavljivanja kvara. Također, pružamo i cjelokupno praćenje opreme u leasingu, što omogućava da se optimizira poslovanje i postignu maksimalni rezultati.
Zaključci:
– Manje ruralne sredine unatoč izostanku učestalijih izazova oko rješavanja problematike parkiranja na javnim površinama imaju također potrebu za izradom kompletnih prometnih projekata, posebice za rješavanje parkiranja u općinskim središtima.
– Postoji stalna potreba za stručnom edukacijom, posebice oko predviđanja prometnih vrijednosti, korištenje prediktivnog modela, temeljem analiza, na učenju iz statistika odnosno iz algoritamskih vrijednosti
– Parkiranje je jedan od ključnih komunalnih problema u RH tijekom turističke sezone, ali nažalost isti nije dovoljno apostrofiran prilikom nedavnih lokalnih izbora
– Potrebno je kontinuirano educirati komunalne tvrtke u cilju prihvaćanja novog digitalnog sustava koji treba osigurati potpunu i pouzdanu integraciju tehnologija pametnog parkiranja, uključujući Internet stvari (IoT), umjetnu inteligenciju (AI), rad vrlo sofisticirane nadzorne opreme, kao i najavljeno parkiranje autonomnih vozila (AV).
ENERGETSKA TRANZICIJA U PRAKSI – ULOGA LOKALNIH ZAJEDNICA I KOMUNALNOG SEKTORA
Ključne obrađene teme uključuju veće korištenje OIE, odnosno nalaze se u prelasku na obnovljive izvore energije i jačanju uloge lokalnih zajednica u postizanju energetske neovisnosti i energetske otpornosti. Sudionici su se upoznali s aktualnim tehnologijama OIE poput solara, baterijskih sustava i pametnih mreža, te s mogućnostima financiranja projekata kroz EU fondove i nacionalne programe.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je predstavilo javni Poziv za dodjelu sredstava Proizvodnja električne energije iz fotonaponske elektrane za javne isporučitelje vodnih usluga i davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, MF-2025-1-1 a glavne ciljeve ovog poziva predstavila je Sanda Halar. Cilj poziva je ušteda energije i smanjenje emisija CO2 kod komunalaca.
Organiziran je i posjet reciklažnom dvorištu i sortirnici komunalnog otpada na lokaciji Kalvarija, gdje se nalazi glavno gradsko (otočno) odlagalište koje je u sanaciji. Predstavljen je rad i aktivnosti tvrtke na predmetnoj lokaciji istaknuvši niz teškoća i ograničenja s kojima se komunalno društvo susreće kroz obavljanje javnih ovlasti u gospodarenju otpadom, jer je rad na otoku skup i izazovan.
Izjave:
Antonio Viskić, Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. – Na otoku je teško postići željene razine održivosti, sve je skuplje i teže je sve organizirati oko zbrinjavanja otpada nego na kopnu, iako naša tvrtka uporabom najnovijih tehnologija doprinosi učinkovitijem korištenju izdvojenih frakcija iz komunalnog otpada i smanjenju emisija CO2. Prijevoz otpada do CGO Marišćina ili preuzimanje sekundarnih sirovina od strane oporabitelja su također teme na kojima želimo dodatno raditi. Imamo preko 3.000 tona zelenog otpada (ostaci o drva i čišćenja šuma, parkova i okućnica) za koji postoje administrativni problemi oko rješavanja statusa otpada, iako se radi o sirovini za koju u Gorskom kotaru postoji interes za kupnju.
Sandra Halar, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – Ukupna raspoloživa sredstva iz ovog Poziva za javne isporučitelje vodnih usluga iznose 70 mil. EUR, dok za davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada alokacija iznosi 10 mil. EUR. Najniži iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 10.000 EUR, dok je najviši iznos sredstava 3 mil. EUR, odnosno 5,5 mil. EUR po prijavitelju.
Zaključci:
– Učinkovitost ciljeva obnovljive energije ovisi o razini interesa JLS za njihovu širu primjenu, ali i o učinkovitoj integraciji ideje OIE u širi politički okvir, jer za veću primjenu OIE nužno treba veća politička predanost, kao i podrška ključnih energetskih dionika te jačanje institucionalnih kapaciteta implementacije OIE politika i strategija.
– Uspostava nacionalnih online platformi za komunikaciju i prezentaciju planova za obnovljivu energiju unutar JLS može omogućiti lakši pristup i učinkovit je način uključivanja pojedinaca, organizacija i cijelog sektora, a u cilju prevladavanja otpora prema široj primjeni OIE te prema većoj vidljivosti OIE u najširoj javnosti.
– Mnoge prednosti primjene OIE se materijaliziraju samo kada se realiziraju konkretni projekti na terenu i kada se generira stvarna čista – zelena energija. Uvijek postoji rizik da se proklamirani, a neiskorišteni ili nedovoljno učinkoviti kapaciteti (brojni projekti u najavi i planiranja) u javnosti registriraju kao doprinos ciljevima OIE, iako takav kapacitet ne daje doprinos većem udjelu zelene energije u sustavu.
Svi planirani i realizirani sadržaji tijekom Komunalnih dana 2025 na Lošinju predstavljaju značajan doprinos promociji i afirmaciji ključnih komunalnih tema koje su sve više zastupljene u javnom prostoru RH. Višednevni sadržaji manifestacije su obrađivali vrlo specifične teme, a razina rasprava kao i usvojeni zaključci predstavljaju dobru osnovu za kontinuirano djelovanje na razvoju komunalnog sektora.
Sljedeće izdanje Komunalnih dana održat će se na Lošinju početkom studenog 2026.
U Zagrebu, prosinac 2025.
ČASOPIS KOMUNAL