U Biogradu na Moru održana je stručna konferencija PLASTIKA 2026, koja je okupila predstavnike komunalnog sektora, industrije i javne uprave s ciljem rasprave o ključnim izazovima u gospodarenju plastičnim otpadom i razvoju kružnog gospodarstva.
Kroz izlaganja i panel rasprave sudionici su otvorili niz konkretnih pitanja, od učinkovitosti odvojenog prikupljanja do realnih kapaciteta sustava i mogućnosti daljnjeg razvoja infrastrukture.
Grad Biograd na Moru je bio domaćin skupa i pružio je odgovarajuću programsku i logističku podršku. Tijekom konferencije realizirana su tri stručna studijska posjeta reciklažnom dvorištu Bošana d.o.o. u Biogradu te CGO-ovima Bikarac u Šibeniku i Biljanima Donjim. Prilikom posjeta reciklažnom dvorištu, sudionici su se upoznali s načinom rada istog te s lokalnim praksama prikupljanja otpada, dok su prilikom posjeta oba CGO-a održane edukacije. CGO-i Bikarac i Biljane Donje su predstavili svoju naprednu tehnologiju i metode koje koriste prilikom cjelovitog zbrinjavanja otpada.
Ključne poruke predavača i sudionika
Vjekoslav Majetić (Dok-ing energo d.o.o.) govorio je o razvoju tehnologija za obradu nereciklabilnog otpada, naglašavajući kako je termička obrada, uz iskorištavanje energije, trenutno jedno od ključnih rješenja. Istaknuo je i potencijal pretvorbe plinova nastalih obradom otpada u energiju ili gorivo, kao i važnost sortiranja otpada već na odlagalištima.
Ivan Knez, (Grad Biograda na Moru) upozorio je na problematične uvjete natječaja za financiranje projekata, ističući kako su često neprilagođeni komunalnim poduzećima i jedinicama lokalne samouprave. Kao primjer naveo je izazove s ispunjavanjem kriterija količina otpada, što je u praksi teško ostvarivo.
Dr. ing. Viktor Simončič (konzultant) istaknuo je kako je nužan prijelaz s linearnog na kružni model gospodarenja otpadom, no upozorio je na neučinkovitosti postojećeg sustava. Naglasio je da je manje od 20 % sadržaja žutih spremnika stvarno iskoristivo te doveo u pitanje ekonomsku opravdanost takvog modela prikupljanja. Također je ukazao na potrebu razvoja cjelovite infrastrukture za obradu otpada, uključujući postrojenja za energetsku oporabu, sortirnice i kompostane.
Željko Domitrović (Bošana d.o.o.) osvrnuo se na zakonodavni okvir, naglasivši kako su kazne relativno niske te da se količine plastičnog otpada ne smanjuju, dijelom i zbog sve veće upotrebe plastike u ambalaži.
Filip Nakić-Alfirević (Nakić-Alfirević d.o.o.) naglasio je potrebu ubrzavanja procedura i realnijeg postavljanja ciljeva, ističući kako su pojedini ciljevi preuzeti na razini EU teško ostvarivi u domaćem kontekstu. Također je ukazao na nelogičnosti u sustavu, poput ograničenja u predaji miješanog komunalnog otpada.
Ivana Djedović (Darkom d.o.o.) govorila je o svakodnevnim operativnim izazovima komunalnih poduzeća – od složenih procedura javne nabave do logističkih problema i udaljenosti centara za gospodarenje otpadom. Posebno je istaknula kako povećanje cijena usluga negativno utječe na motivaciju građana za pravilno odvajanje otpada.
Predstavnici komunalnog sektora dodatno su naglasili probleme s nedostatkom radne snage, sezonskim oscilacijama u količinama otpada te izazovima u obradi specifičnih vrsta otpada.
Josip Surjan (Eko d.o.o.) ukazao je na operativne poteškoće u obradi otpada, uključujući nepredvidive količine i vrste otpada te nedostatak radne snage, dok je Natalija Maljevac (Komunalac Bjelovar d.o.o.) istaknula kako je postojeći model financijski sve teže održiv te da povećanje cijena često dovodi do smanjenja kvalitete odvajanja otpada od strane korisnika.
Također je naglašen problem izrazitih sezonskih opterećenja, na što je upozorio Tomislav Čepić (Čisti otok d.o.o.), ističući kako broj korisnika u turističkim područjima višestruko raste tijekom sezone, što dodatno opterećuje sustav.
Rezultati ankete: Skepticizam prema ciljevima i očekivanje strožih pravila oko plastike
Anketa provedena među sudionicima pokazala je jasan stav struke:
- Čak 93 posto ispitanika očekuje nastavak ili dodatno pooštravanje zakonodavstva EU u području plastične ambalaže (50 posto očekuje nastavak postojećeg pristupa, a 43 posto dodatno pooštravanje).
- Kada je riječ o cilju od 55 posto recikliranja plastične ambalaže, 79 posto smatra da neće biti ostvaren, dok samo 11 posto vjeruje da je cilj dostižan.
Ovi rezultati potvrđuju izražen oprez sektora u pogledu ostvarivosti postavljenih ciljeva.
Ključni zaključci konferencije
- Prijelaz na kružno gospodarstvo nužan je, ali zahtijeva realnije ciljeve i prilagodbu sustava.
- Postojeći model odvojenog prikupljanja plastike pokazuje ograničenu učinkovitost.
- Razvoj infrastrukture za obradu otpada ključan je za stabilnost sustava.
- Nereciklabilni otpad zahtijeva jasna i tehnološki utemeljena rješenja, uključujući energetsku oporabu.
- Kompost predstavlja operativni problem zbog nemogućnosti plasmana na tržište.
- Logistički izazovi i udaljenost centara za gospodarenje otpadom značajno povećavaju troškove.
- Administrativne prepreke otežavaju provedbu projekata i pristup financiranju.
- Nedostatak radne snage i sezonske varijacije dodatno opterećuju sustav.
- Standardizacija plastičnih proizvoda može unaprijediti recikliranje i oporabu.
- Motivacija građana usko je povezana s cijenom usluge, ali prostor za poticaje je ograničen.
Konferencija PLASTIKA 2026 još je jednom potvrdila važnost otvorenog dijaloga i suradnje svih dionika u traženju održivih i provedivih rješenja za sustav gospodarenja plastičnim otpadom u Hrvatskoj.