KLJUČ SEKTORSKOG USPJEHA JE IZGRADNJA ODRŽIVOG SUSTAVA I NASTAVAK EDUKACIJE: Održana konferencija Otpad 2019

 

Više od 200 sudionika, predstavnika JLS, nadležnih institucija, komunalnih društava te dobavljača opreme okupilo se prekjučer 30.09. u zagrebačkom hotelu Westin kako bi raspravilo trenutno stanje i ključne sektorske izazove. Opće je poznato kako Hrvatska trenutačno stoji vrlo loše kad je u pitanju ispunjavanje glavnih EU ciljeva za otpad, no rasprava je bila vrlo dinamična i iznjedrila je niz različitih stajališta oko rješavanja nagomilanih problema i unaprjeđenja stanja.

Nakon 6 godina hrvatskog članstva u EU nisu ostvareni najvažniji ciljevi integriranja u europski sustav, a domaći model zbog oprečne i nepravovremene regulative često zbunjuje građane i komunalne tvrtke. Zaključeno je kako je dio opreme, poput kamiona zastario i u vrlo je lošem stanju, dok neatraktivnost sektora znatno utječe na smanjen kadrovski interes.  Iako su EU rokovi „pred vratima“, sustav cjelovitog gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen nego je „u povojima“.

O problemima, rješenjima, izazovima i inovacijama raspravljalo se kroz tri tematska bloka: I – Odvojeno sakupljanje, problematika plastike i tehnologije za preradu otpada, II – Javni natječaji i zakonska regulativa u sektoru otpada te III – Uloga JLS, odlagališta i termička obrada otpada.

Prvo edukacija pa potom penalizacija

Jedan od važnih zaključaka konferencije odnosi se na edukacije, odnosno kako treba nastaviti aktivnosti na promjenama navika građana koji su prva i najvažnija karika u gospodarenju otpadom. „Korisnike treba educirati jer oni jednostavno ne znaju kako. Sustav je sada zbunjujući. Treba puno više i kvalitetnije komunicirati. I naravno, prvo treba educirati, a potom kažnjavati“ – rekla je Sonja Polonijo ispred Udruge gradova RH, ujedno i komentatorica cijele konferencije zajedno s Mladenom Iličkovićem, urednikom s HTV-a, koji je također postavljao argumentirana pitanja te je iznio niz kritičkih mišljenja i sektorskih komentara. S njima su se složili i mnogobrojni drugi sudionici, jer su se u preko 30 navrata javljali za riječ sudionici iz publike s različitim komentarima i prijedlozima. Posebna pažnja sektorskih dionika treba biti usmjerena na komunikaciju, posebno na komunikaciju preko interneta i društvenih mreža. Neke web stranice komunalnih poduzeća zaslužuju pohvale, ali većina ima stare ili nezanimljive objave, često izostaje ažuriranje s novostima i korisnim informacijama, stoga građani i zainteresirani pojedinci najčešće otežano dolaze do relevantnih informacija.

Zašto nam prijete penali iz EU?

Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će do 2020. godine reciklirati 50 posto otpada u cijeloj zemlji. Jasno je da će to biti gotovo nemoguće te da će posljedice snositi svi – i oni koji odvajaju i oni koji ništa ne rade po tom pitanju. Što se dogodilo i zašto Hrvatska kasni s rokovima? „Otpad je izazov, nije problem. Nama nedostaje tempo, problem je što uvijek reagiramo tek kad nam prijeti krajnji rok“ – smatra Željko Stanec, zamjenik gradonačelnika Grada Samobora. Isto tako, nove tehnologije imaju svoju cijenu, a građani nisu zadovoljni porastom cijena. „Za uspješno gospodarenje otpadom treba biti konzistentan. Ipak, tehnologije koštaju, rastu cijene, a građani s tim nisu zadovoljni“ – rekao je Darko Blažić iz komunalnog društva u Novoj Gradiški. S druge strane, Aleksandra Ćilić stručnjakinja s velikim sektorskim iskustvom je istaknula kako Fond (FZOEU) aktivno radi na ostvarivanju zadanih ciljeva: „Uloga Fonda je pratiti politiku Ministarstva i Vlade te da sufinancira projekte koji pridonose ciljevima koje je zadalo ministarstvo, odnosno EU. Imamo puno problema, ali Fond je dosad napravio puno toga. Ključno je mijenjati navike građana i izgraditi održivi sustav.“ Novi pristup EU prema plastici te kineska obustava uvoza otpadne plastike izazvali su nove probleme jer komunalna društva sada plaćaju zbrinjavanje plastike umjesto da na tome zarade. „Komunalci i institucije trebaju biti odgovorni i javnim novcem kupovati domaće proizvode iz reciklirane plastike, jer time čuvamo domaća radna mjesta“ – rekao je Josip Grilec iz Stražaplastike.

Polemično oko funkcioniranja centara (CGO)!

Vrlo dinamičnu raspravu izazvala je tema izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Većina sudionika smatra kako je postojeći model neprimjeren aktualnim potrebama te kako ugrađene tehnologije pripadaju starijoj generaciji tehnoloških rješenja. Izgradnja centara je do sada izazvala dosta stručnih i političkih prijepora i niz medijskih afera, što je otežalo kvalitetu rasprave i prihvaćanje centara u javnosti, a preporučeno je ubuduće uzeti u razmatranje domaće i strane kapacitete projektiranja, isporuke opreme i izvođenja radova. Stječe se dojam kako navedeni centri nisu u stanju izvršiti njihovu zamišljenu i projektiranu namjenu, a često se razina utrošenog novca (domaćeg i EU) percipira kao pretjerano rasipanje, s tendencijom dodatnih tehnoloških intervencija koje također mogu biti vrlo skupe. Jedan dio sudionika refereirao se na problem zatvaranja odlagališta koji već sada izaziva muke i povećane troškove komunalnim društvima, prije svega zbog neusklađenosti regulative i predviđenih rokova.

Osim rasprava i zavidne interakcije sudionika, jedan od ciljeva konferencije se odnosio na povezivanje dobavljača opreme s predstavnicima JLS i komunalnih društava pa su tvrtke Libusoft Cicom, Nakić-Alfirević, Bio eko sistem, O-k-teh, Techno Win i Tehnix kroz info-stolove i kratke osvrte prezentirali svoju ponudu i inovativna rješenja za gospodarenje otpadom. Unatoč velikom odazivu sektorskih dionika na konferenciji je izostao dolazak predstavnika operativnih razina resornog ministarstva za čije buduće aktivnosti je istaknuto niz prijedloga i preporuka, a sve navedeno bit će sažeto u zaključcima koje će organizator, časopis Komunal u koordinaciji sa sektorskim asocijacijama uputiti nadležnim tijelima na razini RH i EU.

Ključne izjave:

Mirka Jozić, Grad Zagreb – „Imamo tri važna projekta“

„Grad Zagreb se često proziva zbog gospodarenja otpadom. Govore da ne odvajamo otpad, ali to nije istina“ – započela je konferenciju Mirka Jozić, nadležna pročelnica u Gradu Zagrebu i najavila tri projekta koji su pripremi, a tiču se teme gospodarenja otpadom: „Rezultati Grada Zagreba će zasigurno utjecati na ukupne rezultate Republike Hrvatske. Uspjeli smo provesti javnu nabavu i potpisati tri značajna ugovora za izradu dokumentacije za sortirnicu na području Žitnjaka, centar za gospodarenje otpadom na Resniku te postrojenje za obradu biootpada u Novskoj. Mislim da su to vrlo važni koraci i za Zagreb i za cijelu Hrvatsku.“

Đuro Horvat, Tehnix – „Razvili smo tehnologije i znanja“

„Svi se slažemo da je otpad veliki problem kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Svoje probleme moramo rješavati kod kuće, u svom dvorištu jer je to jedini način za napredak. Bez dobre tehnologije ne možemo unaprijediti sustav, a svakim danom pokazujemo kako imamo znanja“ – istaknuo je vlasnik i direktor Tehnixa, vodeće domaće eko industrije te podsjetio na razvoj MO-BO-TO tehnologije za reciklažu koja je svjetski poznato rješenje, a pomoću koje otpad postaje gospodarski resurs. Istaknuo je i da je žalosno da u Hrvatskoj imamo 30 do 35 godina stara komunalna vozila, uz činjenicu kako imamo za to predviđen novac. „Trebamo napraviti sustav koji će biti funkcionalan i održiv“ – završio je Horvat.

Katarina Sikavica, HGK – „Od edukacija sve počinje “

„Svi smo odgovorni i dužni uložiti dodatne napore kako bi ostvarili sektorske pomake“ – rekla je Katarina Sikavica, direktorica Sektora u HGK te istaknula kako su najrelevantniji subjekti građani, koje trebaju pratiti jedinice lokalne samouprave, potom za centri za gospodarenje otpadom, državne institucije i gospodarstvo. Nadodala je i da je „lanac jak kao i najslabija karika te da su svi čimbenici jednako važni.“ Sikavica je istaknula i da je ključno raditi na edukaciji i bržem razvoju infrastrukture. „Ponekad nam je neugodno čuti neke činjenice i usporedbe Hrvatske s drugim europskim državama, ali to ne bi trebalo biti loše. Zapravo, to bi trebao biti poticaj za ozbiljnije korake. Jedan od strateških ciljeva RH treba biti uspostava održivog, učinkovitog i cjenovno prihvatljivog sustava gospodarenja otpadom.“  HGK trenutno razvija model Burze sekundarnih sirovina koja trebala uskoro profunkcionirati, a cilj je povezati komunalna društva – ponuditelje sekundarne sirovine s tražiteljima sirovine.

Prof.dr. Slaven Dobrović, Hrvatski Sabor – „Lobiji upravljaju otpadom u RH“

„Cijela civilizacija mora mijenjati pristup otpadu. To je nužnost, ali kako to postići? Već u Hrvatskoj možemo učiti od najboljih jer ima i dobrih i loših primjera“ – rekao je Dobrović i nadodao da odvojeno prikupljanje otpada nema smisla bez sortirnica i kompostišta koje su jedini alat uz reciklažna dvorišta i centre za ponovnu uporabu kojima se zadani europski ciljevi mogu postići. Nadalje, istaknuo je i kako lobiji upravljaju otpadom već 20 godina te da se novac troši na megalomanske projekte: „Imamo paradoksalnu situaciju s nekom projektiranom infrastrukturom za gospodarenje otpadom, primjerice centar Babina Gora u Gradu Slunju, gdje postoji pretovarna stanica vrijedna 8 mil. KN za 850 tona otpada godišnje. Tim novcem mogla se napraviti i sortirnica i kompostište te centar za ponovnu uporabu i reciklažno dvorište. Ova praksa je nakaradna i stvari su postavljene naopako.“

Dubravko Ponoš, FZOEU – „Čeka nas hrpa problema, ali Fond dobro stoji“

„Čekaju nas izazovi, to je najblaža riječ. Čeka nas hrpa problema koji se gomilaju. Novi sustav će dramatično poskupiti troškove i netko će to trebati platiti. Trenutno Fond dobro stoji, može izdržati prvi udar, ali ako dugoročno nećemo prilagoditi sustav i postaviti neka nova pravila, bojim se da ćemo svi zajedno ući u problem“ – izjavio je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. „Dobro surađujemo s Komunalom i dovodimo ovdje naše stručnjake zbog interakcije i razmjene mišljenja. Mislim da se na ovakvim eventima skupi koncentracija stručnjaka i decision-makera koji mogu donijeti rješenja i utjecati na ukupan sustav. Želim uspješan rad i pronalazak odgovora, a vjerujem da ovdje u dvorani s preko 200 sudionika ima dosta znanja i energije za pronalazak rješenja“ – završio je Ponoš.

Mile Horvat, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – „Trenutačno RH odvaja 30% otpada“

„Pred nama su zahtjevni, ali ostvarivi ciljevi. Do 2020. moramo odvajati 50% otpada, a trenutačno odvajamo 30%“ – rekao je državni tajnik u MZOE Mile Horvat te podsjetio da su Hrvatskoj na raspolaganju sredstva iz Kohezijskog fonda od 376 mil. EUR. Dosad je zahvaljujući sredstvima EU ugovoreno sufinanciranje izgradnje i opremanje 143 reciklažna dvorišta, sanacija 23 odlagališta, te provedba 93 informativna projekta, čime će biti zahvaćeno oko 2,5 milijuna stanovnika. Horvat je nadodao i da će se europskim sredstvima sufinancirati nabava spremnika, izrada dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom, a u pripremi su i javni pozivi za postrojenja za sortiranje otpada i biološku obradu otpada, sanaciju odlagališta, sterilizatora za medicinski otpad, komunalna vozila za odvajanje otpada i preostale centre za gospodarenje otpadom. Horvat je istaknuo i činjenicu  da je  od svibnja otvoren poziv za sortirnice na koji se dosad nitko nije javio. „Konferencije poput ove su korisne i nama u MZOE služe kako bi dobili kvalitetne inpute s terena“ – zaključio je Horvat koji je ujedno i otvorio konferenciju.

 

Komentiranje nije dozvoljeno.