Nedavno izvješće o emisijama metana na globalnoj razini nedovoljno prepoznaje ulogu postrojenja za energetsku oporabu otpada (Waste-to-Energy – WtE), što otvara niz pitanja za klimatske politike i razvoj sektora gospodarenja otpadom.
Prema analizi inicijative WtE+X Knowledge Alliance, u Global Methane Status Reportu izostaje jasna definicija i uloga WtE tehnologija u obradi ostatnog, nereciklabilnog otpada. Upravo taj dio otpada često završava na odlagalištima ili u nekontroliranom odlaganju, gdje tijekom razgradnje nastaje metan – jedan od najintenzivnijih stakleničkih plinova.
Problem dodatno naglašava činjenica da izvješće ne razlikuje jasno biološke i termičke tehnologije obrade otpada, niti definira kriterije za praćenje njihovog učinka na smanjenje emisija. Zbog toga postoji rizik da WtE postrojenja budu zanemarena u klimatskim politikama i investicijskim okvirima, unatoč njihovom potencijalu u smanjenju odlaganja otpada i posljedičnih emisija metana.
Globalno se oko 500 milijuna tona komunalnog otpada godišnje obrađuje u WtE postrojenjima, dok više od milijardu tona i dalje završava na odlagalištima, koja ostaju jedan od glavnih izvora emisija metana.
S druge strane, iskustva iz Europe pokazuju da kombinacija recikliranja i energetske oporabe otpada može značajno smanjiti količine otpada na odlagalištima i time ograničiti nastanak metana. Međutim, bez jasnog regulatornog okvira i standarda, uloga WtE postrojenja u smanjenju emisija ostaje nedovoljno definirana, što može usporiti njihovu primjenu i ulaganja u ovom segmentu komunalne infrastrukture.