Tisuće starih saniranih kao i nesaniranih odlagališta otpada diljem Europe pojavljuju se kao veliki ekološki rizik, a nova analiza uglednog engleskog GUARDINA otkriva kako se mnoga odlagališta nalaze izravno u poplavnim područjima ili u zaštićenim ekosustavima. Multinacionalna istraga časopisa GUARDINA, Watershed Investigationsa i Investigate Europe rezultirala je prvim mapiranjem lokacija odlagališta otpada na cijelom kontinentu, identificirajući više od 61.000 dokumentiranih lokacija te do čak 500.000 procijenjenih u cijeloj EU. Naime, oko 28% mapiranih lokacija nalazi se u zonama visokih rizika od poplava, a realna brojka mogla bi zapravo biti čak 140.000 odlagališta. Stručnjaci upozoravaju kako sve veći ekstremni vremenski uvjeti, potaknuti klimatskim promjenama, povećavaju vjerojatnost da se toksični otpad, uključujući plastiku, građevinski otpad, teške metale, PFAS “vječne kemikalije” i PCB-e može isprati u rijeke, izvore pitke vode i osjetljiva močvarna područja.
Većina europskih odlagališta otpada nastala je pred nekoliko desetljeća, prije modernih ekoloških propisa, a oko 90% odlagališta nema odgovarajuće obloge ili barijere protiv onečišćenja. Patrick Byrne sa Sveučilišta Liverpool John primjećuje kako poplave i erozija već otkrivaju zakopani otpad u područjima poput prirodnog rezervata Newgate u Cheshireu. – Moramo biti oprezni, jer su koncentracije PFAS-a koje su pronađene čak 20 puta veće od razine sigurne pitke vode. Istovremeno, u Grčkoj su testovi u blizini bivšeg odlagališta otpada Maratholaka otkrili povišene razine PFAS-a, kao i žive i kadmija koji ulaze u rijeku Nedontas, istaknuo je Byrne. S obzirom na to da se više od polovice mapiranih odlagališta otpada nalazi u regijama gdje podzemne vode ne zadovoljavaju standarde kemijske kvalitete, znanstvenici navode kako nedostatak centraliziranih i preciznih evidencija unutar EU-a, kao i nedosljedno nacionalno izvještavanje zemalja članica ometaju još preciznije procjene rizika.
Uz naslijeđeno zagađenje koje se akumuliralo kroz proteklo desetljeće diljem Europe, ilegalno odlaganje dodatno opterećuje europski sustav upravljanja komunalnim otpadom. Europol identificira ilegalnu trgovinu otpadom kao jednu od najbrže rastućih kriminalnih aktivnosti na kontinentu, a nedavna uhićenja u Hrvatskoj povezana su s 35.000 tona ilegalno uvezenog otpada. Budući da bi se kapacitet odlagališta komunalnog otpada u Engleskoj mogao iscrpiti (popuniti) do 2050. godine, vlada je pod pritiskom da pojača praćenje, obnovi degradirana mjesta i ubrza reforme kružnog gospodarstva.
Europska komisija inzistira na tome da se sigurnost pitke vode održi u skladu s postojećim direktivama, dok britanske vlasti ističu kako provode višegodišnja istraživanja o kretanju razine PFAS-a. Međutim, stanje nije nimalo ružičasto niti benigno, jer postoje tisuće odlagališta otpada u blizini kuća, rijeka i zaštićenih zona, stoga stručnjaci sve glasnije upozoravaju kako bi se Europa bez koordiniranog mapiranja, sanacije svih poznatih odlagališta i dodatnih ulaganja mogla suočiti sa sporo napredujućom, ali vrlo razarajućom ekološkom krizom, koja se već odvija ispod njenog tla u kojem cirkuliraju kemikalije iz odlagališta komunalnog otpada.