Danas je u osječkom IT Parku održan prvi dan tradicionalne konferencije Pannonian Cemetery Days. Konferencija je službeno započela u 15 sati pozdravnim govorima domaćina i uvaženih gostiju, a sudionicima su se prigodno obratili Petar Bilobrk, direktor splitskog Lovrinca, a u svojstvu predstavnika strukovnih asocijacija, Anto Đapić ispred Osječko-baranjske županije, te Tihomir Florijančić predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka. Ispred tvrtke -domaćina Ukop koja slavi jubilej 80. godišnjice osnivanja govorio je predsjednik Uprave Vedran Novokmet.
Predkonferencijske aktivnosti započele su u 12 sati studijskim posjetom Centralnom gradskom groblju u Osijeku, gdje su sudionici imali priliku upoznati se s funkcioniranjem najvećeg osječkog groblja koje od svog osnutka 1984. godine kontinuirano raste i razvija se, a previđeno je njegovo proširenje 2034.
Groblje je pomno planirano te se ističe širokim pošumljenim alejama, novoizgrađenim kolumbarijem i ružičnjakom koji služi kao prostor u kojem građani, uz nadzor djelatnika groblja, mogu prosuti pepeo svojih najmilijih. Posebno zanimanje izazvao je posjet krematoriju, gdje su sudionici mogli razgledati prostor za kremiranje te se upoznati s procedurama i tehničkim zahtjevima potrebnima za upravljanje krematorijskom peći.
Tijekom obilaska Centralnog gradskog groblja predstavnici struke i domaćina simbolično su posadili hrast lužnjak kao znak zajedništva i dugoročnog razvoja grobljanske djelatnosti, a pred sudionicima je svečano otkrivena i prigodna spomen ploča.
Tijekom konferencije vođena je kontinuirana rasprava među sudionicima, kako s panelistima tako i sa stručnom publikom.
U okviru prve panel rasprave pod nazivom Novi zakonodavni okvir i regulativa grobljanske djelatnosti sudionici su raspravljali o izazovima i mogućnostima koje donosi novi Zakon o grobljima. Istaknuto je kako zakon predstavlja značajan iskorak u odnosu na prethodni okvir jer detaljnije uređuje djelatnost i uvažava specifičnosti različitih sredina, no istodobno ostavlja prostor za dodatna poboljšanja kroz budući pravilnik koji je još u izradi. Sudionici su naglasili kako je tijekom izrade zakona uočeno nedovoljno poznavanja kompleksnosti sektora od strane predstavnika nadležnih tijela. Zbog navedenog se predlaže snažnija buduća uključenost stručnjaka iz prakse i kontinuirana razmjena iskustava između komunalaca – grobalja te gradova i općina. Posebno su istaknuti problemi nedostatka prostora za širenje grobalja, sporih administrativnih procedura i potrebe za učinkovitijim regulatornim rješenjima.
Druga panel rasprava, Razvoj infrastrukture groblja i prostorno planiranje – upravljanje grobljima kao javnim prostorom i kulturnom baštinom, otvorila je pitanja održivog razvoja groblja, očuvanja kulturne baštine i financiranja infrastrukture. Sudionici iz Hrvatske i Srbije razmijenili su iskustva o visokim troškovima širenja grobalja na Jadranskoj obali, a uslijed visokih cijena okolnih parcela. Također, istaknuti su primjeri ekonomske analize izgradnje krematorija te vrlo visoki troškovi obnove hortikulture i zelenih površina na grobljima. Posebno je istaknut problem kulturno zaštićenih dijelova povijesnih grobalja. Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju povijesnih grobalja i spomenika, kao i izazovima održavanja infrastrukture u uvjetima ograničenih financijskih sredstava. Istaknuta je i važnost regionalne suradnje te organiziranja specijaliziranih konferencija i stručnih putovanja koje omogućuju razmjenu znanja i iskustava među stručnjacima iz sektora.
Nakon završetka panel rasprava, Domagoj Vinaj iz Ukopa Osijek proveo je sudionike kroz prigodnu izložbu fotografija osječkih grobalja, dodatno približivši povijest razvoja gradskih i prigradskih grobalja te važnost njihove kulturne i komunalne uloge.
ZAKLJUČCI
1. Novi Zakon o grobljima predstavlja značajan napredak u regulaciji sektora, ali je nužno dodatno usklađivanje kroz pravilnike i aktivnije uključivanje stručnjaka iz prakse u zakonodavne procese.
2. Ključni izazovi sektora ostaju nedostatak prostora za širenje grobalja, administrativne prepreke i nedovoljno razumijevanje kompleksnosti grobljanske djelatnosti od strane lokalnih vlasti i institucija.
3. Prostorna ograničenja i visoki troškovi širenja i modernizacije grobalja zahtijevaju dugoročno planiranje i veću financijsku potporu lokalnih i državnih institucija.
4. Groblja imaju važnu ulogu kao kulturna i javna mjesta, zbog čega je potrebno uskladiti očuvanje baštine, održavanje zelenih površina i suvremene potrebe upravljanja grobljima.
Časopis Komunal