Diljem svijeta 20. svibnja obilježen je Svjetski dan pčela, posvećen jednim od najvažnijih oprašivača bez kojih bi proizvodnja hrane i očuvanje bioraznolikosti bili ozbiljno ugroženi. Datum obilježavanja odabran je u čast Antona Janše, slovenskog pionira modernog pčelarstva, a Ujedinjeni narodi službeno su ga proglasili 2017. godine na inicijativu Slovenije.
Stručnjaci upozoravaju kako pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka te izravno utječu na sigurnost hrane i funkcioniranje ekosustava. Procjenjuje se da čak 75 posto poljoprivrednih kultura i oko 90 posto divljih biljnih vrsta u određenoj mjeri ovisi o oprašivačima. Istodobno, populacije pčela posljednjih su godina pod sve većim pritiskom klimatskih promjena, intenzivne uporabe pesticida, gubitka staništa i širenja bolesti.
Sve više europskih, ali i hrvatskih gradova zbog toga prilagođava način održavanja javnih zelenih površina. Umjesto učestale košnje travnjaka, dio gradova uvodi režime rjeđe košnje kako bi se omogućilo cvjetanje livadnog bilja koje predstavlja važan izvor hrane za pčele i druge oprašivače.
Takva praksa prisutna je i u Hrvatskoj. U Zagrebu se posljednjih godina dio zelenih površina u pojedinim gradskim četvrtima održava u režimu smanjene košnje, a prema ranijim najavama takav model provodi se u šest gradskih četvrti. Cilj je povećati urbanu bioraznolikost i očuvati prirodna staništa oprašivača unutar grada. Sličan pristup primjenjuje i Omiš, gdje se na pojedinim travnatim površinama košnja provodi rjeđe upravo radi zaštite pčela tijekom razdoblja cvatnje.
Stručnjaci ističu kako komunalni sektor može imati važnu ulogu u zaštiti oprašivača kroz prilagodbu režima košnje, sadnju medonosnog bilja, smanjenje uporabe pesticida te očuvanje urbanih livada i zelenih koridora. Takve mjere, osim koristi za okoliš, dugoročno doprinose i otpornosti urbanih ekosustava te kvaliteti života u gradovima.