Europska komisija predstavila je ambiciozan plan politike usmjeren na ubrzanje prijelaza na kružno gospodarstvo plastike od 2026., upozoravajući kako Europa zaostaje za svojim ciljevima recikliranja i konkurentnosti. Unatoč godišnjoj proizvodnji oko 58 mil tona plastike, samo se polovica prikuplja i sortira, dok se samo 13% reciklira u novu plastiku. Kružna upotreba materijala diljem EU porasla je za samo 1,5% od 2010., što je daleko ispod cilja bloka da do 2030. postigne stopu kružnosti od 24%. U tom kontekstu, Komisija planira uvesti Zakon o kružnom gospodarstvu, provesti kriterije za prestanak statusa otpada na razini cijele EU za mehanički recikliranu plastiku i uvesti nove carinske propise kako bi se bolje pratio uvoz plastike.
Komisija priznaje sve veći pritisak na europski sektor recikliranja. Iako su instalirani kapaciteti recikliranja dosegli 13,2 mil. tona u 2023., rast se naglo usporio i mogao bi postati negativan do kraja 2025., potencijalno uništavajući milijun tona kapaciteta. Visoki troškovi energije, nestabilne cijene djevičanske plastike i jeftin uvoz, često sumnjajući da se radi o djevičanskoj plastici lažno označenoj kao recikliranoj i dalje potkopavaju konkurentnost tvrtki za recikliranje. Kako bi se suprotstavila fragmentaciji tržišta, Komisija će provesti usklađena pravila o prestanku statusa otpada, omogućujući recikliranoj plastici slobodnu cirkulaciju među državama članicama i smanjujući administrativne troškove procijenjene na 120 mil. EUR godišnje. Istodobno, nova pravila o bilanci mase za kemijsko recikliranje imaju za cilj osloboditi do 8 mlrd. EUR planiranih ulaganja pružanjem dugo tražene regulatorne jasnoće.
Pravednost tržišta i ulaganja čine okosnicu strategije. Komisija planira stroži nadzor uvoza, pojačane provjere usklađenosti reciklirane plastike i namjenske carinske kodove za razlikovanje djevičanskog od recikliranog polimera. Izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će zabranjen od studenog 2026., dok će se proširiti revizije inozemnih postrojenja za recikliranje. Uz regulatornu reformu, Bruxelles će nastaviti financirati inovacije putem programa Obzor Europa (Horizon Europe), Fonda za inovacije i bržeg izdavanja dozvola za infrastrukturu za recikliranje. Ako se u potpunosti provede, Komisija procjenjuje kako bi lanac vrijednosti plastike mogao smanjiti emisije za 80 mil. tona CO₂ i poboljšati trgovinsku bilancu EU-a za 18 mlrd. EUR godišnje do 2050., jačajući recikliranje plastike kao strateški stup industrijske budućnosti Europe.