Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice na plenarnoj sjednici u srijedu u Strasbourgu.
Zakonodavni paket o kružnoj ekonomiji uključuje izmjenu direktive o otpadu, direktive o odlagalištima otpada, direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktive o otpadnim vozilima, baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.
Države članice će do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55% komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60%, a do 2035. godine 65% komunalnog otpada. Hrvatska je dobila mogućnost odgode od pet godina za ispunjavanje navedenih ciljeva jer je među državama članicama koje su 2013. godine reciklirale manje od 20% komunalnog otpada ili odlagale više od 60% na odlagalištima. Kada je riječ o odlaganju otpada na odlagalištima, države članice moraju ispuniti cilj od 10% do 2035. godine, a Hrvatska će taj cilj morati ispuniti do 2040. godine, pod uvjetom da smanji razinu odlaganja otpada na 25% do 2025. godine.
U sveobuhvatnom paketu o otpadu uvrštene su i preventivne mjere za smanjenje bacanja hrane i otpada u moru. Također, definirani su i minimalni zahtjevi za produženu odgovornost proizvođača, koji će snositi odgovornost za upravljanje svim fazama otpada pri proizvodnji svojih proizvoda.
Spomenutim glasovanjem u Europskom parlamentu je formalno usvojen konačni sporazum s Vijećem. Države članice moraju prenijeti izmijenjene direktive u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca nakon stupanja na snagu.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec kao izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a sudjelovao je od samog početka u kreiranju novog zakonodavnog paketa kružne ekonomije.
Cilj izmjene ovih direktiva je povećanje postotka recikliranja i ponovna upotreba materijala. Odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu važno je za dobivanje sekundarnih sirovina. Drago mi je što smo uspjeli ugraditi i preventivne mjere u ovaj paket, a to su uklanjanje opasnih tvari i dekontaminacija otpada prije recikliranja, s posebnim naglaskom na zasebnom prikupljanju biootpada za kompostane ili bioplinska postrojenja jer se prilikom njegova bacanja kontaminiraju sve ostale vrste otpada. Sve što se može reciklirati ne smije ići na odlaganje, spaljivanje ili bilo koju drugu termičku obradu otpada koja je posljednja u hijerarhiji gospodarenja otpadom. Za Hrvatsku to će biti veliki izazov jer će morati ići na prenamjenu centara gospodarenja otpadom koji se baziraju na mehaničko-biološkoj obradi otpada koja se u Europskoj uniji napušta 2027. godine. – kazao je Škrlec.