Velika Britanija izaziva veliko zanimanje svjetske i europske javnosti, prije svega zbog političke krize i nejasnih stajališta oko izlaska iz EU. Usporedno s time otvorene su javne rasprave o tome kako će UK u post Brexit razdoblju sudjelovati u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, prije svega smanjenjem plinova na gotovo nulu do 2050. godine.
Nacionalni Odbor za klimatske promjene smatra kako se to može učiniti bez dodatnih troškova, u odnosu na prethodne procjene i kako UK ima kapacitet za provedbu tog složenog procesa. Postoji dobra vjerojatnost od čak 50 posto da će Velika Britanija ostati na zagrijavanju ispod 1,5 °C, što je globalno preporučeno smanjenje porasta temperature do 2100, odnosno što se smatra pragom opasnih klimatskih promjena.
Glavna promjena, trebala bi se dogoditi uslijed ogromnog pada troškova obnovljive energije, a što je bilo ubrzano posljednjih godina vladinim poticajima solarnih tehnologija i vjetro-elektrana. Postoji i niz praktičnih preporuka za građane: od boljih izolacija domova, korištenja toplinskih pumpa. Smatra se da će se računi potrošača isprva povećati, a zatim će se pojaviti noviji, jeftiniji generatori električne energije koji će biti bazirani na novim zelenijim tehnologijama. Vlada je odredila da će svi korisnici morati prijeći na električne automobile, s time da je ciljni datum za tu novu mobilnost i prodaju konvencionalnih automobila do 2040. godine, nakon čega bi isti trebali biti zabranjeni.
Post Brexit znači i promjene s tretiranjem otpada, jer se biološki razgradivi otpad ne bi smio slati na odlagališta nakon 2025. To znači da bi svi građani, trebali u obvezi 100% odvojiti biološki od druge vrste smeća. U izvješću se također ističe niz preporuka, poput one da se u čim većoj mjeri smanje gubici hrane. Međutim, o svemu ovome će se u Britaniji još dosta raspravljati, kao što će se tek narednih mjeseci odrediti glavni politički smjer.