Komunal - Časopis za komunalno gospodarstvo

U 2026. godini u Hrvatskoj se nastavlja provedba postojećih politika upravljanja plastičnim otpadom, temeljenih na nacionalnim i EU smjernicama donesenima posljednjih godina. Ključni okvir čini Plan gospodarenja otpadom RH 2023.–2028., koji definira ciljeve povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja, uključujući plastičnu ambalažu. Uz to, i dalje su na snazi smjernice vezane uz plastične proizvode za jednokratnu uporabu, koje je Europska komisija objavila 2021., a Hrvatska ih je prenijela u nacionalno zakonodavstvo kroz pravilnike i tehničke upute. Time su postavljeni temelji za smanjenje potrošnje plastike, proširenu odgovornost proizvođača i povećanje stope recikliranja. Nastavi čitati →

Novo istraživanje europskih znanstvenika otkriva da bi nanoplastika (čestice plastike manje od jednog mikrometra), mogla činiti najveći dio plastičnog onečišćenja u sjevernom Atlantiku. Iako se o mikroplastici već godinama govori kao o ozbiljnom ekološkom problemu, nanoplastika je dosad bila gotovo nevidljiva u analizama zbog tehničkih ograničenja u mjerenju. Upravo zato njezin stvarni udio u morskom otpadu dosad nije bio uključen u procjene ukupnog zagađenja. Istraživanje provedeno na 12 lokacija, od subtropskog područja do Sjevernog mora, pokazalo je da su čestice nanoplastike prisutne na svim dubinama, s najvećim koncentracijama u površinskom sloju oceana. Najzastupljeniji su PET, PVC i polistiren, plastike koje svakodnevno koristimo u ambalaži, građevini i potrošačkim proizvodima. Nastavi čitati →

Nova EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja će se primjenjivati od kolovoza 2026., donosi značajne promjene za tržište plastične ambalaže u Hrvatskoj. Cilj regulative je smanjiti količine otpada i ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo, uz obvezu da sva ambalaža do 2030. bude dizajnirana za recikliranje. Poseban naglasak stavljen je na plastiku: uvode se obvezni udjeli recikliranog materijala u plastičnoj ambalaži te stroža pravila dizajna kako bi se omogućilo učinkovito recikliranje. Istodobno, ograničit će se prekomjerno pakiranje i potaknuti ponovna uporaba ambalaže, što će izravno utjecati na proizvođače i trgovce. Nastavi čitati →

Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke predstavljena je studija „Analiza poslovnih podataka komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Rijeke“, koju je izradio Centar za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci. Studija pruža sveobuhvatan pregled stanja komunalnog sustava i smjernice njegovog razvoja do 2030. godine. Ključne nalaze vijećnicima je predstavio dr. sc. Damir Juričić, ističući da komunalne usluge nisu tržišni proizvodi te da je financijska održivost preduvjet stabilne i kontinuirane isporuke javnih usluga, uz socijalnu priuštivost i transparentnost troškova. Nastavi čitati →

Grad Jastrebarsko provodi detaljnu analizu prijedloga nove cijene javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koju je podnijela tvrtka EKO‑FLOR PLUS d.o.o. kao davatelj usluge. Analiza, sastavljena prema propisima Zakona o gospodarenju otpadom, ima za cilj ocijeniti ekonomsku opravdanost predloženih cijena te usklađenost s propisanom strukturom cijene koja uključuje fiksni dio (obveznu minimalnu javnu uslugu) i varijabilni dio (ovisno o količini miješanog otpada). Iz dokumenta proizlazi da su troškovi obrade, prijevoza i zbrinjavanja otpada te sakupljanja selektivnog i glomaznog otpada u posljednjih nekoliko godina znatno porasli. Ovaj rast daleko nadmašuje prihode koji se ostvaruju naplatom usluge. Primjerice, trošak obrade miješanog komunalnog otpada porastao je za više od 200 posto u usporedbi s ranijim godinama, dok su troškovi sakupljanja selektivnog otpada gotovo utrostručeni. Nastavi čitati →

Troškovi osnovnih komunalnih usluga, uključujući opskrbu vodom, grijanje i odvoz smeća za stan od 85 m², znatno se razlikuju diljem Europe. Prema podacima Deutsche Bank objavljenim u Euronewsu, najniže cijene komunalnih usluga zabilježene su u Istanbulu, oko 68 EUR mjesečno, dok su najviše u gradovima poput Münchena, gdje iznose oko 370 EUR. Među zemljama Europske unije najpovoljnije komunalne usluge imaju stanovnici Helsinkija s prosječnih 115 EUR, dok se u sjevernoj i zapadnoj Europi bilježe znatno veći troškovi. Gradovi poput Frankfurta i Berlina plaćaju više od 330 EUR mjesečno, a u Londonu i Edinburghu cijene su također visoke. U proteklih pet godina troškovi komunalnih usluga u nekim europskim gradovima porasli su za više od 100 posto, što dodatno opterećuje kućne budžete. Nastavi čitati →

U nizu hrvatskih gradova komunalne usluge ulaze u razdoblje osjetnog rasta cijena, što sve snažnije otvara pitanje održivosti poslovanja komunalnog sektora. Rijeka je već početkom godine donijela odluku o znatnom povećanju cijena odvoza otpada, dok je Opatija podigla komunalnu naknadu. Karlovac je najavio više cijene vode i komunalnih davanja, a Đurđevac je povećao komunalnu naknadu za čak 50 posto. U Kutini je Moslavina d.o.o. donijela nove cijene vodnih usluga koje stupaju na snagu početkom veljače 2026., dok Zagreb priprema korekcije cijena vode, otpada i komunalne naknade nakon dugog razdoblja mirovanja. Iako se razlozi razlikuju od grada do grada, zajednički nazivnik je isti: rast troškova, inflacija, ulaganja u infrastrukturu i sve veći pritisak na komunalna društva koja se bore održati kvalitetu usluge. Nastavi čitati →

Rastući troškovi i sve izraženiji pritisci na održivost sustava ponovno su u fokus stavili pitanje formiranja cijena komunalnih usluga u Hrvatskoj. Cijene komunalnih usluga danas se temelje na načelu pokrića stvarnih troškova, pri čemu komunalna društva izrađuju prijedloge cijena na osnovi operativnih rashoda, troškova rada, održavanja i razvoja infrastrukture. Struktura cijene pritom najčešće uključuje fiksni i varijabilni dio, ovisno o prirodi usluge i mogućnosti preciznog mjerenja potrošnje. Međutim, ubrzani rast cijena energenata, inflatorni pritisci, povećanje plaća te sve veće potrebe za ulaganjima u modernizaciju i usklađivanje s regulatornim zahtjevima dovode u pitanje dugoročnu održivost postojećih cjenovnih modela. U takvim okolnostima, odgađanje korekcija cijena može rezultirati smanjenjem kvalitete usluge i ugrozom stabilnosti sustava. Nastavi čitati →

Osnovne komunalne usluge često u europskim prijestolnicama prelaze 250-300 EUR mjesečno u skupim gradovima poput Amsterdama i Beča, dok samo odvoz otpada može koštati oko 13-15 EUR mjesečno, u pojedinim ruralnim područjima ili slabije razvijenim gradovima. Cijene električne energije najviše su u zemljama poput Njemačke, Belgije i Danske, dok su troškovi kućanstava porasli su za 5% u razdoblju 2022.-2026. Komunalne usluge (energija, voda, otpad) su osnovni mjesečni računi kućanstava, jer upravo izdaci za struju, plin i vodu pokazuju značajne razlike među gradovima. Primjeri skupih područja unutar EU-a uključuju Varšavu (327 EUR), Beč (304 EUR), Prag (286 EUR) i Amsterdam (275 EUR). Troškovi električne energije i plina su znatno viši u razvijenim državama, budući kako su cijene električne energije za kućanstva najviše upravo u zapadnoj Europi, stoga Njemačka, Belgija (35,7 EUR/100 kWh) i Danska (34,9 EUR/100 kWh) bilježe najviše cijene energenata za domaćinstva, a prema ciljanoj analizi koju je proveo Euronews.com. Nastavi čitati →

Nakon niza iznimno uspješnih međunarodnih studijskih putovanja, časopis Komunal u nadolazećim mjesecima organizira dva nova stručna programa namijenjena komunalnom, infrastrukturnom, energetskom, prometnom i industrijskom sektoru. Riječ je o edukacijama koje sudionicima omogućuju izravan uvid u najnaprednije europske i međunarodne modele upravljanja gradovima, infrastrukturom i održivim sustavima. Prvi program, „Skandinavska priča“, održat će se od 21. do 24. travnja 2026. Nastavi čitati →