U utorak, 31.ožujka održan je drugi dio konferencije pod nazivom Zelena i kružna javna nabava.
Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Saša Čegar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci) s prezentacijom na temu Strateški pristup održivom razvoju lokalnih samouprava (i komunalnih društava).
Naglasio je kako kružna ekonomija čini temelj strateškog razvoja gradova, pri čemu javna nabava postaje ključni operativni alat za provedbu tranzicije. Kroz primjere uspješnih EU gradova prikazao je kako povezivanje strategije, proračuna i nabave donosi mjerljive učinke, dok se u hrvatskom kontekstu ističu izazovi poput administrativnih ograničenja i nedostatka kapaciteta. Dr. Čegar stavlja poseban fokus na prijelaz s kriterija najniže cijene na pristup ukupne vrijednosti kroz životni ciklus te na prioritetne sektore poput graditeljstva i komunalnih sustava. Zaključuje kako ključ uspjeha nije u novim alatima, već u transformaciji javne nabave iz administrativne u stratešku funkciju, uz postupno uvođenje i skaliranje promjena.
Martina Matanović, voditeljica Službe u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije u odjelu Uprave za klimatsku tranziciju, održala je predavanje na temu Zelena javna nabava / Strateški instrument javne politike ističući glavne karakteristike zelene javne nabave i zašto je ona važna. Osvrnula se i na zelenu tranziciju Republike Hrvatske te je razjasnila neke od termina i oznaka s kojima se organizacije i tvrtke susreću u primjeni zelene javne; npr. ENP, EU Ecolabel, EMAS. Zaključno je istaknula kako je u Hrvatskoj u 2025. godini sklopljeno 6628 zelenih ugovora čija je ugovorena vrijednost ukupno iznosila preko 2 mlrd. EUR. te kako broj zelenih ugovora učestalo raste iz godine u godinu.
Valentina Turkalj, načelnica Sektora za središnju javnu nabavu pri Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu, održala je predavanje na temu Zelena javna nabava u praksi i kratki osvrt na nabavu inovativnih rješenja i socijalnu javnu nabavu.
Istaknula je kako se strateška javna nabava može provoditi kroz zelene, društveno odgovorne i inovativne postupke javne nabave, opisavši segmente svakog od tih postupaka. Napomenula je kako ju u 2024. izdan Nacionalni priručnik javnoj nabavi inovativnih rješenja koji uvelike olakšava taj proces tvrtkama i organizacijama.
Zanimljivo predavanje na temu AI i javna nabava održao je izv. prof. dr. sc. Vladimir Čeperić s Fakulteta elektronike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu. Iznio je podatak kako godišnja potrošnja EU na javnu nabavu iznosi 2 tril. EUR, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 12,7 mlrd. EUR. Prvo se osvrnuo na osnovne značajke umjetne inteligencije te kako ona funkcionira, a potom je detaljno opisao kako se ona može koristiti u javnoj nabavi. Posebno je istaknuo službene digitalne alate Republike Hrvatske koji već umjetnu inteligenciju kao što je Biltenko. Napomenu je i da RH ima dobro provedenu digitalizaciju na državnoj razini kroz sustav e-građani te nema razloga da se ne krene u smjeru olakšavanja i skraćivanja postupaka javne nabave razvijanjem pouzdanih UI alata koji bi se onda mogli koristiti na nacionalnoj razini.
Kroz dvije panel rasprave razgovaralo se o provođenju postupaka javne nabave i o tržišnom okruženju. Panele je moderirala i vodila dipl. iur. Mirjana Čusek-Slunjski iz Angela d.o.o, kao panelisti sudjelovali su;
– Marijana Kovačević, mag.oec., voditeljica Pododsjeka za javnu nabavu Primorsko-goranske županije
– Jelena Ribić, voditeljica Odjela nabave, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
– Martin Mahović, dipl.ing.geol., voditelj odsjeka za javnu nabavu Grada Đurđevca
– Valenitna Turkalj, načelnica Sektora za središnju javnu nabavu pri Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu
– Romano Perić, MBACon, dipl.ing.građ. BIM projekt d.o.o., Zagreb
– Danijel Fosić, dipl.iur.,odvjetnik
Istaknuti su primjeri dobro provedenih postupaka javne nabave inovativnih rješenja u Đurđevcu te zelene javne nabave Primorsko-goranskoj županiji. Kao najveće opasnosti za pogrešku pri ispunjavanju dokumentacije navedene su tehničke specifikacije natječaja. Javna nabava je timski rad puno dionika i različitih struka. Ne treba se bojati, treba krenuti od problema i naći postupak koji može biti dio rješenja.
PREPORUKE I ZAKLJUČCI:
Javna nabava je zapravo strateški instrumenta za ostvarenje ciljeva Europske unije. To uključuje zelenu javnu nabavu, inovacije, socijalne kriterije te jačanje otpornosti gospodarstva. Europska komisija objavila je „Factual Summary Report“ o javnom savjetovanju vezanom uz reviziju direktiva EU o javnoj nabavi. U savjetovanju o budućnosti javne nabave u EU sudjelovalo je 1.037 sudionika, među kojima dominiraju poduzeća (24%) i poslovna udruženja (23%), dok su javna tijela sudjelovala s 13%, a organizacije civilnog društva (sindikati i nevladine organizacije) s više od 20%.
Strateški ciljevi:
Pojednostaviti i ubrzati postupke smanjenjem birokracije i opsega pravila. Ojačati stratešku otpornost EU kroz poticanje ključnih industrija i smanjenje ovisnosti. Zadržati temeljna načela: vrijednost za novac, poštenu konkurenciju i antikorupciju. Razmotriti ciljane europske preferencije uz očuvanje tržišnog natjecanja. Povećati pristupačnost MSP-ovima i startupovima te zadržati otvorenost prema međunarodnoj trgovini uz jasna pravila.
Glavni izazovi:
Neujednačena provedba među državama članicama i pad konkurencije zbog složenosti postupaka. Ograničena primjena strateške nabave zbog pravne nesigurnosti. Dugotrajni i administrativno zahtjevni postupci. Nedostatna transparentnost i rizici korupcije. Problemi u lancima podugovaranja i slabi alati za nadzor izvršenja ugovora.
Područja za poboljšanje:
Ažurirati pragove prema inflaciji. Osigurati veću fleksibilnost i autonomiju naručitelja. Smanjiti formalizam i tolerirati manje nepravilnosti. Poboljšati analizu podataka i dizajn kriterija za jačanje konkurencije, posebno za MSP-ove.
Ključne preporuke:
Standardizirati i pojednostaviti postupke. Olakšati pristup tržištu i smanjiti administrativne barijere. Suzbijati nepoštenu konkurenciju i neuobičajeno niske ponude. Promicati MEAT pristup (najbolji omjer cijene i kvalitete) te uključiti društvene i ekološke kriterije. Jačati profesionalizaciju naručitelja i podršku MSP-ovima. Povećati transparentnost, borbu protiv korupcije i regulirati podugovaranje. Omogućiti fleksibilniju javno-javnu suradnju.
Digitalna transformacija:
Uvesti “digital-first” pristup, automatizaciju i interoperabilnost sustava, uz pojednostavljenje e-alata i bolje korištenje podataka u stvarnom vremenu.
Zelena javna nabava:
Usmjerena na proizvode i usluge s manjim utjecajem na okoliš kroz životni ciklus. Doprinosi klimatskim ciljevima, inovacijama, kružnom gospodarstvu i dugoročnim uštedama kroz pristup vrijednosti za novac.